Maras će nam 'nacionalizirati' štednju, Lalovac 'odrezati' dio kamata

Nešto više od 163,5 milijarde kuna, koliko po podacima HNB-a građani drže u bankama, neodoljivo privlači ministre u Milanovićevoj Vladi. Zato se oni doslovno natječu u idejama kako taj novac 'istjerati' iz financijskih institucija te ga, naravno, prisvojiti.

Najnoviji trik smislio je ministar poduzetništva Gordan Maras. Medijima je otkrio kako se radi na zakonu koji će mu omogućiti da potpuno legalno prisvoji novac s računa građana samo zato što na njima više godina nije bilo nikakve promjene, uplate ili isplate. Njime bi se stvorio fond, najavljuje, iz kojeg bi se pomagali projekti malih poduzetnika.

Stručna javnost je time zgrožena. Ekonomisti upozorava da se zapravo radi o svojevrsnoj 'nacionalizaciji' kojom se krše ne samo međunarodni računovodstveni standardi već i sam Ustav RH, tj. nepovredivost privatnog vlasništva.

„ To nije ničiji novac, on pripada nekome. Vlasnici su ga s razlogom ostavili u bankama, s predumišljajem ga ne diraju. Radi se o otprilike milijardu kuna. I u bankama se prije nekoliko godina razmišljalo o tome da se tim novcem 'zakrpaju' bilance, no od toga se odustalo jer se kosilo s međunarodno računovodstvenim standardima, podsjeća ekonomist Željko Lovrinčević.

Maras međutim smatra kako njegova ideja nije novost u financijskom svijetu te da je prilikom svog nedavnog posjeta Irskoj čuo od kolega iz irske vlade da se taj model koristi u toj zemlji, kao i u Australiji. Ne brine ga ni činjenica da bi sporni zakon mogao pasti na Ustavnom sudu jer kaže radi se o stvari koja će imati veliku korist za cijelo društvo.

„Ministrova ideja otvara pitanje podjele odgovornosti. Kad je klijent stupio u ugovorni odnos s bankom pristao je da ona plasira njegov novac pod svojim pravilima. Za to mu se ona obvezala isplaćivati kamatu. Što ako država pogriješi s ulaganijma u poduzetništvo i izgubi taj novac. Tko će za to snositi odgovornost?“, naglašava Mićo Ljubenko iz Odvjetničkog društva Ljubenko i partneri.

Hoće li najavljeni ministrov potez ugroziti institut tzv. bankarske tajne koji prema definiciji objavljenoj na portalu Moj-bankar.hr predstavlja 'ugovor kojim je banka prešutno preuzela obvezu o nedavanju informacija trećima o stanju računa i depoa svojih komitenata kao i ostalih podataka iz njihovih poslovnih odnosa', pitali smo Hrvatsku udrugu banaka?

„O najavama ministra nemamo detaljnih informacija i jedino što možemo reći je to da će banke, kao i uvijek, u svom poslovanju poštivati sve propise Republike Hrvatske, kažu u HUB-u.

U Hrvatskoj narodnoj banci i poslovnim bankama nisu željeli komentirati najavu ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa o pripremi zakona kojim bi se aktivirala sredstva s tzv. spavajućih ili više godina neaktivnih računa fizičkih i pravnih osoba u hrvatskim bankama.

Slične reakcije uslijedile su i nakon najave ministra financija Borisa Lalovca da će se od prvog siječnja 2015. oporezivati kamate na na svu štednju stopom od 12 posto.

Ono što privlači Vladu su depoziti stanovništva koji su, prema podacima HNB-a dosegli 163,5 milijardi kuna što je 3,2% više u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno predstavlja rast za 5 milijardi kuna. Depoziti poduzeća su s druge strane iznosili 22,5 milijarde kuna što predstavlja godišnji pad od 0,9% (-214,9 milijuna kuna).

“U nastavku godine očekujemo nastavak rasta depozita“, objavili su RBA analitičari.

To znači da bi uskoro mogli stići nova ideja iz Vlade kako dio tog novca – prisvojiti.