Manolić priznao: bjelovarska Ozna ubijala poslije Drugog svjetskog rata

Manolić je u razgovoru s novinarom Jutarnjeg lista o njegovim memoarima koji će uskoro izići iz tiska ponovio razne teze o dosad javnosti nepoznatim suradnicima i doušnicima Udbe.

Na pitanje "ali gospodine Manoliću, stoje li teze nekih da vi zapravo želite skrenuti pozornost od prošlosti kako biste sakrili vlastitu?", Manolić je odgovorio posve mirno, kaže novinar Jutarnjeg.

"Nemam što skrivati svoju prošlost, uvijek je bila otvorena, jasna i legalna", rekao je Manolić i nabrojao funkcije koje je obnašao poslije Drugog svjetskog rata od one u Ozni u Bjelovaru, a na pitanje je li u to vrijeme bilo zločina i ubojstava, Manolić je odgovorio potvrdno, ali i dao monstruozno objašnjenje.

"Nisu to bili zločini, to je bilo kažnjavanje zločinaca za zločine. Mi nismo kažnjavali hrvatski narod, mi smo kažnjavali izvršioce konkretnih zločina", ustvrdio je Manolić. Na pitanje čeka li i njega sudbina Josipa Boljkovca i podizanje optužnice, Manolić je rekao: "Ne bojim se toga ali mogu očekivati".

Evo što je o Manoliću i zločinima Ozne duboko skriveno u ladicama DORH-a

Josip Manolić u Hrvatskoj je zapravo sinonim za Udbu, čime se i više puta javno pohvalio. Taj jugoslavenski visokopozicionirani obavještajac, osumnjičenik za ratna i poratna zvjerstva, u strahu je od lustracije, a sam je priznao novinarki Jutarnjeg lista da je Tomislava Karamarka u javnosti napao zato što je ovaj spomenuo lustraciju. Čega se zapravo boji Manolić, lustracije ili ozbiljne istrage koja je najmanje dva puta zaustavljana u neovisnoj Hrvatskoj? Direktno.hr donosi dijelove iz materijala koji stoje duboko negdje na kraju DORH-ovih i MUP-ovih ladica, što su ih pospremili oni koji se isto tako boje riječi lustracija.

Između 06. do 10. srpnja 1945. godine točno neutvrđenog dana i vremena u sumrak NN pripadnici partizanskih jedinica kojima je bio nadređen načelnik okružne OZN-e Bjelovar Josip Manolić vodili su oko 120 za sada NN zarobljenika svezanih međusobnom žicom po 6 osoba u redovima u koloni prema šumi Lug gdje su isti živi mučeni na način da su im živima rezane uši, nosovi, prsti i drugi dijelovi tijela, nakon čega su ubijani vatrenim oružjem te su sahranjeni u 4 veća grobna mjesta, a odrezane uši, nosove, prste i druge dijelove ljudskog tijela su bacali na hrpu koja je tada bila visoka oko 50 do 60 centimetara.

Od početka 1945.g. do jeseni 1945. g. načelnik okružne OZN-e Bjelovar Josip Manolić osobno je strijeljao Josipa Margotića iz Gornjih Zdjelica i Pavela Imbriha zajedno sa Stevom Nemet iz Ciglene i Jurom iz Novoseljana na livadi vlasništvo spomenutog Jure.

Od kraja II. Svjetskog rata do jeseni 1945.g. pripadnici partizanskih postrojbi po naređenju načelnika okružne OZN-e Bjelovar Josipa Manolića u večernjim satima i po noći strijeljali su ratne zarobljenike i civile Karla Svodobu vlasnika mesnice Bilogora koji je tada imao svoj automobil pod izlikom da je materijalno pomagao NDH, Zormanića vlasnika kemijske čistionice, Čavlovića, drugi podatci nepoznati, uglavnom bogatije Bjelovarčane što je i bio motiv ubojstva kako bi im nakon ubojstva oduzeli imovinu i podijelili zaslužnim borcima i komunistima.

U istom periodu, u zatvoru Gradske OZN-e, mučili su na razne načine i ubili više NN zarobljenih pripadnika Hrvatskih oružanih snaga i civila. Zatvorenike predviđene za likvidaciju ubijali su udaranjem čekića po glavi u dvorištu zatvora pokraj otvorene zahodske jame sa drvenim okvirom dijagonalno nasuprot ćelija. Trgovca Josipa Grđana vlasnika trgovine u Bjelovaru ubili su na način da su ga izudarali po glavi do neprepoznatljivosti, a povlašteni zatvorenik Vjekoslav Šminderovac je imao zadatak da nakon ubojstva zatvorenika očisti prostor pokraj otvorene zahodske jame od krvi i dijelova kostiju lubanje.

Od početka svibnja 1945.g. do kraja 1945.g. pripadnici Okružne OZN-e Bjelovar po naređenju Josipa Manolića odveli su iz zatvora Gradske OZN-e Bjelovar odvjetnika Galkovskog iz Bjelovara, Pavlešića inače bogatog seljaka iz Gudovca koji je imao preko 100 jutara zemlje i nekoliko ciglana u prostorije Okružne OZN-e gdje su ih ispitivali i na kraju ubili. Također su ubili gvardijana Franjevačkog samostana u Bjelovaru Gasmana koji im je bio pobjegao preko krova iz zatvora nakon čega su ga ubrzo uhvatili i ubili.

Krajem 1945. godine načelnik okružne OZN-e Bjelovar Josip Manolić naredio je svojim podređenima da ubiju NN pripadnika partizanske postrojbe iz Bjelovara zbog toga što je zlouporabio 2-3 tisuće točkica za hranu koje su tada bile zamjena za novac.

Tijekom 1992. g. nakon ekshumacija ljudskih posmrtnih ostataka u šumi Lug, u dva navrata Josip Manolić tada visoko pozicionirani državni dužnosnik vršio je pritisak na rad pripadnika Saborske komisije za istraživanje ratnih i poratnih žrtava tijekom i neposredno nakon II. Svjetskog rata za bjelovarsko područje na način da je u dva navrata pozivao pripadnike Saborske komisije za istraživanje ratnih i poratnih žrtava, kojem su se isti i odazvali, kojom prilikom se je Josip Manolić interesirao kod istih o rezultatima istrage te ih nakon toga savjetovao kako ne smiju javno objaviti niti javno iznositi rezultate istrage. Također je kao visoki državni dužnosnik inzistirao da mu članovi Komisije obećaju kako neće iznositi nikakva saznanja niti podatke koji mogu Josipa Manolića teretiti ili dovesti u vezu sa partizanskim strijeljanjima u šumi Lug.

Dana 17. i 18. kolovoza 1992.g. je u organizaciji Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava II. svj. rata, Sabora Republike Hrvatske, a djelovanjem članova udruge «Hrvatski ratni veterani – općinskog odbora Bjelovar», u šumi Lug na 7 lokacija pronađeno i ekshumirano 228 tijela. Isto tako dana 01.12.1992.g. je u organizaciji Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava II. svj. rata, Sabora Republike Hrvatske, u šumi Trnovka na 3 lokacije pronađeno je i ekshumirano 65 tijela. Dana 13.09.1999. godine otkrivene su tri masovne grobnice u šumi Rajzbuška, a dana 17.05.2000. godine u istoj šumi otkriveno je još 5 masovnih grobnica koje do danas nisu ekshumirane. Svi ekshumirani ljudski posmrtni ostaci u šumi Lug i Trnovka, sahranjeni su u kosturnici Spomen-područja Lug u Bjelovaru, a prema prikupljenim podacima žrtve su pripadnici vojske NDH, civili i ostali sudionici križnog puta.