'OSUĐENI NA NEUSPJEH'

Mamić o povratku u škole: Djeca su žrtva političkog prepucavanja ministrice i grada Zagreba, a održavanje mature nije fer prema maturantima

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Iza nas je treći tjedan relaksacija mjera uvedenih po izbijanju epidemije Covida-19, a prvi tjedan otkako su učenici prvih četiriju razreda osnovnih škola sjeli u klupe. U stvari, manji dio njih.

17.05.2020. u 10:34
Ispiši članak

Iako se u javnosti puno polemiziralo oko načina popuštanja mjera, povratak školaraca u klupe izazvao je najveći broj kritika. Je li trebalo zbilja pustiti prvo one najmanje u škole ili možda starije koji su svjesniji zdravstvene krize i samim time mogu biti odgovorniji u provođenju higijene i strogih epidemioloških mjera? Možda je online nastavu trebalo jednostavno zadržati u tom obliku do kraja školske godine jer škole, pisalo se o tome i prije korona krize, imaju problema s nedovoljno sanitarnih potrepština, ali i pomoćnog osoblja poput čistačica? Treba li maturu odgoditi ili održati - samo su neka od pitanja o kojima se u javnosti raspravljalo. 

Komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić smatra da je najveća greška napravljena kada se roditeljima prepustila odluka o tome hoće li njihovo dijete ići u školu ili ne.

"Kad vi izađete iz pozicije autoriteta, a u kriznim situacijama je ključno koja je to točka autoriteta i tko je taj koji donosi odluke, vi ste de facto osuđeni na neuspjeh. Reći da roditelji odlučuju o tome hoće li djeca ići u školu ili ne je, prije svega s komunikacijskog stajališta, velika pogreška. Ne mogu roditelji odlučivati o nečemu o čemu nisu dovoljno informirani", smatra naša sugovornica.

'Ministarstvo se nije snašlo'

Prepustivši roditeljima odlučivanje, zapravo ih se stavilo u poziciju poznavatelja epidemiološke situacije, epidemioloških mjera, higijenskih uvjeta u školama te je njima prepuštena procjena mogu li škole ili ne ispuniti zahtjevne mjere koje su donijele nadležne institucije. Za sve druge, ugostitelje, uslužne djelatnike, prijevoznike itd. jasno su bili definirani uvjeti pod kojima se mogu otvoriti.

"Samo je roditeljima djece, male djece, prepušteno odlučiti hoće li djeca ići u školu. Naravno da su sada svi ti različiti uvjeti izašli na površinu; neki roditelji imaju bake, neki imaju novca platiti nekome tko će njihovu djecu čuvati. Svaki roditelj ima drugačiji kontekst i potpuno drugačije uvjete na temelju kojih donosi vlastitu odluku.  Sustavu je, rekla bih, poslana jedna poruka koju je bilo nemoguće adekvatno provoditi."

U kriznom komuniciranju postoji nekoliko pravila, kaže Mamić, a prvo pravilo je da komunikacija mora biti jasna i mora se znati tko donosi i o čemu odluke. "Mi smo u situaciji pokušaja povratka u školu, imali sigurno kriznu situaciju, u Zagrebu je to pojačano potresom, neke škole nisu bile u mogućnosti primiti učenike pa su ti učenici slani na druge lokacije i naravno to je donijelo nove probleme. U cijeloj situaciji Ministarstvo znanosti i obrazovanja se dosta loše snašlo", kazala je komunikacijska stručnjakinja. 

Posebno se to vidjelo kada je u javnost izašla informacija da škole odgovaraju roditelje od toga da dovedu djecu na nastavu, a iz Zagreba su otvoreno poručili da će u školama biti organizirano čuvanje djece, a nastava i dalje pratiti online - jer jednostavno nemaju uvjete. 

"Veliki dio uzroka problema na relaciji Ministarstvo-Grad dirigiran je sukobom između HNS-a i grada Zagreba i s time je situacija još strašnija, dakle djeca su žrtva političkog prepucavanja ministrice Blaženke Divjak i Grada Zagreba kao osnivača škola što je nedopustivo. Obrazovanje bi trebalo biti iznad stranačkog interesa, a djeca bi trebala biti prije svakog drugog interesa", oštra je Mamić.  

Još jednoj nekoordiniranosti svih subjekata uključenih u obrazovne procese, roditelji su mogli svjedočiti u četvrtak. Nakon što je iz Grada stiglo priopćenje da se kreće s aktivnostima oko upisa predškolaca u prve razrede osnovnih škola, Ministarstvo obrazovanja je do daljnjega obustavilo proces i pokrenulo e-savjetovanje "Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava".  E-savjetovanje bit će otvoreno šest dana, a planirano izvješće možemo očekivati 30. lipnja.

'Državnu maturu je trebalo poništiti'

U neizvjesnosti su i maturanti. I komunikacija prema njima i oko provedbe mature bila je poprilično nejasna.

"Maturanti su slijedom izvanrednih okolnosti koji nisu de iure jer ih nitko nije proglasio, ali de facto jesu dovedeni u nemoguću situaciju. To su djeca koja su trebala provesti godinu u pripremama za državnu maturu, mi smo imali cijelu jesen praktički štrajk kada nije bilo nastave, sada se još dogodila korona kriza i definitivno maturanti nisu dobili ono što im je trebalo. Po meni je maturu za ovu godinu trebalo poništiti i trebalo je pustiti sve da se upišu na fakultete na koje hoće i onda na fakultetu raditi selekciju koju treba raditi", mišljenja je naša sugovornica.

"Gubitak ove godine u bitnome ne bi ništa izmijenio, a toj djeci je trebalo dati ipak priliku da barem pokušaju u uvjetima relativne normalnosti doći do fakulteta. Ne znam koliko je učenika danas spremno za državnu maturu, maturanata i mislim da je održavanje državne mature prema njima nepošteno", zaključila je Mamić.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.