Maletić za Direktno o dogovoru iz Bruxellesa: Reforme će se ovaj put morati provesti bez odgađanja, jedna je ključna promjena

"Definitivno je riječ o dogovoru bez presedana, ali je i kriza bez presedana pred EU-om i cijelim svijetom zbog čega ga je bilo iznimno važno postići. Da da bi se mogli boriti s posljedicama pandemije za koju još ne znamo koji će domet imati bilo je važno i da dogovor bude postignut brzo", istaknula je Maletić na početku razgovora. 

Napomenula je kako postoje još dijelovi dogovora koji se moraju ratificirati i u nacionalnim parlamentima tako da je pred svima još jako puno posla, ali da je Europska komisija vrlo ustrajna i želi to brzo obaviti te će se cijelo ljeto raditi bez pauze.

Od reformi puno toga ostajalo na papiru 

Pojašnjava kako je uveden novi instrument (Next generation EU) ili Fond za sljedeće generacije koji do sada uz europski proračun nije postojao. 

"U planu oporavka uz taj novi sedmogodišnji proračun EU-a koji je poseban i različit od dosadašnjih zbog svog sadržaja i naglaska na programima konkurentnosti koji bi trebali podići europsku ekonomiju u budućem razdoblju i pomoći što bržem oporavku, donio se i novi instrument EU sljedeće generacije u kojem je Fond za oporavak i otpornost koji je specifičan po tome što se veže uz Europski semestar i reforme za koje se države obvezuju da će ih odraditi kroz njega.  No, već dugo je problem i to razini EU-a, da od kad je taj  Europski semestar uveden, stalno je postojao problem implementacije svega što  je definirano u nacionalnim programima reformi, odnosno puno se toga napisalo da će se odraditi, a na kraju je ostajalo na papiru", upozorava naša sugovornica. 

Prelazak s riječi na djela 

No ovaj put će se morati prijeći 's riječi na djela', ističe. Kolokvijalno rečeno, sada će EU kroz taj Fonda za oporavak i otpornost na krize dati velike novce, ali ako se taj nacionalni plan reformi koji svaka država donese uistinu i provede.   

"Najveći dio od tih dodatnih gotovo deset milijardi eura koje Hrvatska dobiva  je upravo iz tog fonda za provođenje reformi. To su dakle one reforme koje svake godine država upisuje u nacionalni program reformi i  koje se u sklopu Europskog semestra definiraju. Država temeljem dogovora s Europskom komisijom kroz EU semestar definira koje su njoj reforme ključne da bi postigla gospodarski rast i razvoj i podigla konkurentnost i produktivnost. To se onda stavlja u nacionalni program reformi i obvezuje se da će se to ispuniti. I sad Komisija želi ubrzati sve te reforme jer se već dugi niz godina, ponavljam, događa da se sve to tako napiše, a na kraju nema stvarne provedbe. I to je ključna promjena i ono veliko, novo i najveće i na razini EU-a i za samu Hrvatsku, što će se reforme sada morati provesti", pojašnjava Maletić. 

Reforme se moraju provesti do 2025.

"Dobivat će se novac kad se iskaže interes da se žele provesti reforme iz nacionalnog programa reformi, nakon čega se dobije predujam, a kada se reforme provedu dobije se ostatak novca jer je cilj da taj novi Fond za oporavak bude realiziran do 2025. godine", otkriva Maletić  još jednu odličnu vijest za 'hrvatske uši' jer to u prijevodu znači da će se ključne reforme u Hrvatskoj do te godine morati provesti. 

"EU ističe da je za europski oporavak ključna modernizacija europske ekonomije, podizanje konkurentnosti i produktivnosti, a to se može postići samo ako svaka država provede reforme za što daju ogromne novce. Dio je u grantovima (bespovratna financijska sredstava op.a.), dio je u zajmovima, ali sada je svima jasno da se zbog ove krize reforme na nacionalnim razinama jednostavno moraju provesti", ponavlja naša sugovornica.   

Iz godine u godinu...

Podsjeća da je Hrvatska iz godine u godinu imala nacionalni program reformi koji se donosio i koji je išao u smjeru definiranja ključnih sektora i reformi za razvoj gospodarstva, kao što su  reforma javne uprave, porezna reforma (koja se velikim dijelom i provela), reforma javnih poduzeća, reforma sustava obrazovanja, uspostavljanje i jačanje tržišta kapitala za srednje i male poduzetnike; ukidanje parafiskalnih nameta, smanjivanje birokracije, olakšavanje poslovanja....

"To su reforme koje su se u hrvatskom nacionalnom planu svake godine ponavljale i definirale",  navodi Maletić i dodaje da će za taj novi Fond za oporavak i otpornost od krize sve morati biti puno konkretnije. 

Nužan akcijski plan

"Bit će nužno napraviti akcijski plan kako bi se mogla pratiti provedba reformi, jer kad EU daje novce onda mora biti točno definirano kojim indikatorima će se pratiti uspješnost provedbe i jesu li ti rezultati stvarno postignuti ili nisu, dakle,  sad će sve to skupa biti puno čvršće i konkretnije", najavljuje. 

Pozitivna prisila

Ističe kako sada više nema uzmaka u provođenju reformi jer se radi o jednoj 'pozitivnoj prisili' s obzirom na to da se dobivaju 'ogromni novci'. Drugim riječima, reforme će se ovaj put morati provesti bez odgađanja ako se misle te milijarde apsorbirati i iskoristiti, i to je kaže, najvažnija poruka i za Hrvatsku iz postignutog dogovora. 

"Uz to, iz EU proračuna dobivamo paket u iznosu od oko 11 milijardi eura i to za razvojne projekte i inovacije, digitalizaciju, zelenu ekonomiju, obnovljive izvore energije što se sve spaja u jedan zajednički paket, jer reforme moraju biti potpomognute velikim ulaganjima. Zaista smo dobili ogroman paket u iznosu od 22 milijarda eura što je zaista bez presedana u tako kratkom vremenu, jer ćemo ih dobiti kroz idućih sedam godina. Ovo nam je uistinu sjajna prilika da provedemo ključne reforme u državi", poručuje na kraju naša sugovornica.