Maletić: Milanović nije domoljub, jer domoljubi ne rade to što on radi

Na samom početku Maletić je komentirala domoljubnu retoriku premijera Zorana Milanovića.

- Ne bih se uopće osvrtala na to. Nisam čula ništa s tog skupa o planovima za budućnost Hrvatske. Ovo što smo dosada vidjeli je dosta loše. Milanović nije domoljub, ako je suditi prema ovome što radi. Ti potezi se ne mogu povezati s domoljubljem. Vlada je svojim ponašanjem otvorila Pandorinu kutiju, povisila je plaće liječnicima, a onda je to isto trebala napraviti i učiteljima i profesorima.

Na pitanje Aleksandra Stankovića podržava li štrajk prosvjetara, Maletić je odgovorila:

- Potpuno, imaju pravo se boriti jer nisu stavljeni u prvi plan, a Vlada im je to obećala na početku mandata. Gdje naći 400 milijuna kuna? Vladajući su našli novca za puno toga, i puno toga su povećali, ali nemaju za sve.

Osvrnula se i na aktualnu situaciju velikog broja izbjeglica i migranata koji ulaze u našu zemlju.

"Problem izbjeglica je eskalirao i Vlada je pokazala i na ovom pitanju da reagira ad hoc i ne koristi nikakve kreditirane analize i modele i zato upada u ove situacije. Kada se počela graditi žičana ograda na granici s Mađarskom u lipnju tada je Vlada trebala znati da će izbjeglice krenuti prema nama. Vlada je rekla da je EU ta koja je trebala donijeti strategiju. Pa EU smo i mi, Zoran Milanović isto kao i Angela Merkel. Milanović je mogao i morao inicirati rješavanje ovog problema još u lipnju. Mi smo bili prvi na udaru. I zatvaranje granica prema Srbiji nije se smjelo dogoditi. Poručivali smo Milanoviću da moraju kontrolirati granice i paziti na neslužbene granice još u lipnju."

U ovoj situaciji teško da se može kontrolirati oko 80 kilometara neslužbenih granica, dodala je Maletić. Da se tada reagiralo ne bi se suočili s takvim valom izbjeglica u našu zemlju. Europska unija bi nam pomogla da se bolje organiziramo jer je i njima u cilju da se kontrolira ulazak izbjeglica u države članice, napominje.

Gospodarska slika: Mi zaostajemo, ostali rastu

Statistički gledano Hrvatska je izašla iz recesije, po definiciji Hrvatska je imala tri kvartala u pozitivi pa se po tome definira da smo izašli iz recesije. Naši resursi i potencijali su potpuno neiskorišteni, rekla je Maletić osvrćući se na gospodarsko stanje naše zemlje.

Prvi kvartal 2015. godine prema podacima Eurostata, koji su kalendarski prilagođeni i desezonirani, pada industrijska proizvodnja za 0.3 posto, 0.7 posto u drugom. Izvoz raste 12,2 posto, a industrijska proizvodnja po Eurostatu pada, a po našem Zavodu za statistiku blago raste. Vama to nije čudno, zapitala se Ivana Maletić.

Napomenula je da će HDZ, pobijedi li na predstojećim izborima, raditi na poticanju proizvodnje te da imaju plan zaposliti 40 tisuća ljudi.

"Industrijska proizvodnja mora biti generator izvoza. Mi smo definirali gospodarski plan zajedno s poduzetnicima i gospodarstvenicima jer smo ih pitali što njima nedostaje i kako im možemo pomoći da budu uspješni. To Vlada treba učiniti. To su naše mjere. Dobili smo odgovore da im nedostaju sirovine, energenti su preskupi, izvori financiranja su potpuno zatvoreni, a Vlada se na to ne osvrće već četiri godine".

Zašto se niste borili protiv javnog duga dok ste bili desna ruka ministru Ivanu Šukeru, upitao je Stanković.

"Borila sam se itekako i ja i ministar Šuker. Nekoliko puta smo predlagali drukčiji način rada, nula posto deficita, ali nisam bila u situaciji da sam nešto mogla napraviti, a za 0 posto deficita se nije uspio izboriti niti ministar Šuker jer ga nisu slušali. Okruženje je danas potpuno različito i problemi su različiti."

Smanjenje PDV-a

Može li HDZ smanjiti deficit u prvoj godini mandata, a da se ne režu zdravstvo, plaće prosvjetara, mirovine, upitao je Stanković.

- Ova Vlada je dovela do zemlju do deficita od 5,7 posto i ovu Vladu nitko nije uspio zauzdati u nekontroliranom trošenju i činjenici da ništa ne poduzima u poticanju gospodarskog rasta. Mi ćemo u prvoj godini ići na smanjenje deficita sa 5,7 na razinu od 5 posto i dogovoriti u iduće dvije godine smanjenje po jedan i pol postotni bod. Tako će se pokrenuti i gospodarski zamašnjak. Treba nam gospodarski rast između četiri i pet posto da bismo smanjili PDV. Ima visokih stopa rasta u EU u ovom trenutku i može to i Hrvatska. Smanjili bi PDV u početku na 23 posto, a krajnji cilj je smanjenje PDV-a na 20 posto.