Maldini o Krimskoj platformi: Hrvatskoj je to veliko priznanje. Milanović nema kredibilitet, njegove izjave prenose jedino ruski tabloidi

Platforma je, podsjećamo, uspostavljena da se poveća međunarodni pritisak na Rusiji i kako bi se postigla konačna svrha - vraćanje Krima pod ukrajinski suverenitet. Zemlje sudionice tako inzistiraju da se, unatoč nezakonitoj aneksiji, nastavi proces pronalaska rješenja za povratak Krima Ukrajini.

Samo dan nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, Hrvatski sabor je, među prvim parlamentima u svijetu, usvojio je Deklaraciju o Ukrajini gdje je najoštrije osuđen ruski postupak te iskazana podrška suverenosti i nezavisnosti Ukrajine. Verhovna Rada, ukrajinski parlament, uputila je zamolbu sa Hrvatski sabor bude sudomaćin Prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme.

Foto: Hina/Daniel Kasap

Samit je otvorio predsjednik Sabora Gordan Jandroković zajedno s predsjednikom ukrajinske Rade Ruslan Stefančuk, a okupljenima se obratio i tamošnji predsjednik Volodimir Zelenskij.

Nakon što je završito samit u Zagrebu, svoj sud o njemu za portal Direktno dao je Pero Maldini, politolog i sveučilišni profesor.

Maldini kaže da je to najveći međunarodni politički skup do sada održan u Zagrebu te samim time za nas bitan, dakako i zbog unisone poruke solidarnosti i potpore demokratskog svijeta Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.

"Hrvatska kao domaćin skupa i kao snažan podupiratelj ukrajinske borbe za slobodu, ovim je dodatno učvrstila svoju poziciju aktivnog člana zajednice demokratskih država privrženih očuvanju temeljnih vrijednosti liberalne demokracije i načela međunarodnog prava, koje je ruska agresija na Ukrajinu dovela u pitanje", navodi politolog.

Napad na suverenu zemlju označava napad upravo na te vrijednosti i na međunarodni poredak, negaciju slobode i temeljnih ljudskih prava te afirmaciju brutalne sile, što civilizirani svijet ne smije dopustiti, dodaje.

"Ovaj skup je pokazao da je, unatoč svojim razlikama, demokratski svijet jedinstven u tome, ne samo na simboličkoj razini, već i u konkretnim mjerama koje poduzima u pomoći ukrajinskoj borbi za slobodu i nezavisnost. Uz to, kako je to uobičajeno u ovakvim prilikama, skup je bio i prilika za bilateralne susrete, formalne i neformalne, što je uvijek dobro", ističe naš sugovornik.

'Političko priznanje Hrvatskoj'

Zanimalo nas je što je Hrvatska dobila time što je dobila domaćin ovakve vrste samita. Najprije kaže da je to političko priznanje Hrvatskoj - ne samo od Ukrajine kao znak zahvalnosti za pruženu potporu i osobitu empatiju i solidarnost prema ukrajinskom narodu, kod nas u Hrvatskoj posebice naglašeno s obzirom na naša recentna iskustva, već i priznanje od svih sudionika skupa koji čine glavninu demokratskog svijeta i koji cijene hrvatsku ulogu u zajedničkom poduhvatu pomoći ukrajinskoj borbi za slobodu.

"To je istodobno i priznanje Hrvatskoj kao zemlji koja je sposobna organizirati ovakav skup i odgovoriti svim sigurnosnim, organizacijskim i tehničkim zahtjevima što ih održavanje ovakvog skupa pretpostavlja, poglavito u ovoj kriznoj situaciji. Konačno, pozornost svjetske javnosti koju je ovaj skup privukao, svakako je dobra za pozitivnu sliku Hrvatske u očima svjetske, poglavito demokratske javnosti", kaže dodajući da je u tom smislu, ovaj skup nesumnjivo pridonio jačanju hrvatske pozicije u međunarodnoj zajednici.

'Milanović nije dorastao dužnosti Predsjednika'

Kontinuitet...

Spomenuo je i angažman premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića kada je u pitanju rat u Ukrajini.

Plenković je, kaže, aktivno angažiran u programima potpore Ukrajini u njezinoj demokratizaciji i približavanju Europskoj uniji još od vremena kada je bio zastupnik u Parlamentu EU-a, što je nastavio i kao predsjednik Vlade RH, pa je tu riječ o kontinuitetu. Jandroković pak, kao predsjednik parlamenta zemlje organizatora summita Krimske platforme koja okuplja najviše predstavnike parlamenata demokratskih zemalja, bio je domaćin skupa, dodaje. 

"Obojica su održala govore s jasnim političkim porukama podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine te istaknuli nužnost političkog opredjeljenja u ovoj situaciji gdje su napadnuti ne samo jedan narod i zemlja već i vrijednosti demokracije i temelji međunarodnog poretka", zaključio je Pero Maldini u razgovoru za portal Direktno.