MAFIJAŠKI OBRAČUNI I U HRVATSKOJ? Cvrtila za Direktno: Sustav nije posložen kako treba i čini nas sigurnosno ranjivima

Koji su razlozi pojave velikog broja hrvatskih dokumenata u kriminalnom miljeu, je li time ugrožena nacionalna sigurnost i opasnost od prelijevanja mafijaških obračuna iz okruženja, pitali smo Željka Cvrtilu, stručnjaka za sigurnost.

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve češćih mafijaških obračuna u zemljama u okruženju. Nedavno je bio obračun srpske i crnogorske mafije u Crnoj Gori, u Albaniji, a u nedjelju u Grčkoj, prilikom kojega su ubijeni vođe zloglasnog kriminalnog crnogorskog klana Stevan Stamatović i Igor Dedović. Brutalno ubojstvo dogodilo se u restoranu punom gostiju, a Stamatović i Dedović likvidirani su pred očima svojih obitelji, među kojima su bila i djeca.

Cvrtila smatra kako nema konkretne opasnosti za prelijevanje mafijaških obračuna na Hrvatsku:

''Nema indicija da zločinačka skupina djeluje na hrvatskom prostoru, no, naravno, to se ne može isključiti u potpunosti. Gdje god se kreću, postoji opasnost od pucnjave, pokušaja likvidacije, ili bilo koje druge vrste obračuna, koji se dogodio i u Ateni. Ubojice su bile nadzirane i odlučeno je da ih se tamo 'riješi', jer je to bilo jednostavnije za izvesti nego u Crnoj Gori, u kojoj pripadnici protivničkog klana imaju jaču infrastrukturu".

Možda ne postoji  opasnost od mafijaškog incidenta na našem prostoru, no treba li zabrinuti, što je kod jednog od ubijenih, pronađena hrvatska putovnica? I to nije prvi puta. Hrvatska im je često odredište za nabavu dokumenata, koji su im slamka spasa. Tako su, pogotovo putovnice, tražene na prostoru bivše Jugoslavije, jer im omogućavaju lakše putovanje u Europsku uniju i ne manje važno, relativno se lako nabavljaju. Puno ih je lakše nabaviti nego, primjerice, u Austriji ili Njemačkoj.

"Naši sustavi kontrole nisu dobri i Ministarstvo unutarnjih poslova mora poraditi na tome. Treba provjeriti jesu li te putovnice iz  kontingenta nestalog iz mostarskog konzulata, prije dvadeset godina. Vjerojatno se radi o novima, jer su, u međuvremenu, mijenjane u  biometrijske. Vjerojatno su kategorija nekrivotvorenih, odnosno originalne su, ali s fotografijom i podacima koji pripadaju drugoj osobi", rekao je Cvrtila.

Glavni razlozi pojave velikog broja hrvatskih dokumenata na ilegalnom tržištu, zaključuje Cvrtila, jednostavna su dostupnost, šupljikav sustav, loša kontrola i nadzor te potkupljivost službenika.

Kriminalcima iz Srbije, ili Crne Gore, hrvatske putovnice omogućuju da se slobodno kreću i u matičnim zemljama, s obzirom da su osobe, kojima su ukrali identitet, ''čiste'' i zbog toga ne podliježu dubljim kontrolama.

"Za Hrvatsku to ne predstavlja toliki problem, koliko to što je sustav sigurnosti unutar MUP-a, odnosno načina izdavanja putovnica, toliko probušen i nije posložen kako treba, tako da nas to čini sigurnosno ranjivima. I to nikako nije dobro. Pogotovo što nije riječ o ponekom slučaju, već čestoj situaciji. Za to je odgovoran sustav i onaj tko ga vodi. Ministar je najodgovorniji i treba nešto poduzeti da se popravi", kazao je Cvrtila.

Otežavajuća su okolnost i slična imena i prezimena, hrvatskih, s onima u regiji i puno je lakše takvu prijevaru izvesti nego, primjerice u Njemačkoj, ili Austriji.

Na pitanje možemo li ići tako daleko i govoriti o ugrožavanju nacionalne sigurnosti, Cvrtila odgovara kako se o tome još ne može govoriti: 

"Teško je reći da se ugrožava nacionalna sigurnost ali to govori o manjkavosti našeg sigurnosnog sustava. Nije opasnost ako netko ima hrvatsku putovnicu, koja mu ne pripada i povezan je s kriminalnim miljeom. To nije sigurnosni problem, nego je problem u sustavu i činjenici da se uopće može doći do putovnice na ilegalan način.", istaknuo je Cvrtila.

Slučajevi krivotvorenja ne ostaju nekažnjeni i prije nekoliko godina akcijom MUP-a takve osobe su raskrinkane i sankcionirane, no najveći problem je, smatra naš sugovornik u preventivi: "Često djelujemo post festum. Kada se nešto dogodi, to liječimo, ali ne preveniramo. Trebalo bi raditi na reviziji sustava i to sistemskoj, kako bi se uočile kritične točke. Treba uočiti u čemu je problem i onda to sanirati. No, kritičke točke se ne saniraju već političkim kadroviranjem produbljuju", zaključuje Cvrtila.