OGLASIO SE I ĐIKIĆ

Macan o svađi znanstvenika: Bilo bi bolje da se oni dogovore jer se ovako stječe dojam da ne znamo što radimo

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

Više od 65 milijuna ljudi u svijetu je oboljelo od novog korona virusa, a umrlo ih je više od milijun i pol, brojevi su koje je pandemija donijela sa sobom sada već gotovo godinu dana od pojave prvog slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 u Kini.

04.12.2020. u 22:15
Ispiši članak

Kada nismo puno znali o virusu, Europa se u proljeće zatvorila, a nakon svojevrsnog predaha ljeti, virus je nastavio svoje širenje na jesen. Sada, uoči zime, možemo reći da se rasprava na svim razinama zahuktala; jesmo li dosegnuli vrhunac ili ne, trebamo li ići u novi "lockdown" ili ne.

Iskustva u europskim zemljama su različita, a sama Hrvatska je od zemlje s najstrožim mjerama u prvom valu borbe protiv Covida-19, došla na glas kao jedna od najliberalnijih, unatoč tome što su već tjednima prije uvođenja djelomičnog "lockdowna", koji je stupio na snagu prošle subote, mnogobrojni znanstvenici i zdravstveni radnici upozoravali na neodrživost zdravstvenog sustava ako brojke nastave rasti ovim tempom.

Međutim, osim rasprave usmjerene prema Vladi, ovih dana uspjeli su se posvađati sami članovi Vladinog Znanstvenog savjeta. Znanstvenik Ivan Đikić, koji nije u Savjetu, već duže vrijeme upozorava na potrebu uvođenja rigoroznijih mjera, ministre Darka Božinovića i Vilija Beroša prozvao je za iznošenje netočnih podataka u javnost, predlagao Vladi donošenje prema javnosti jasno komunicirane strategije borbe protiv Covida-19, da bi na kraju Dragana Primorca, Zvonimira Šostara kao i Davora Šukera prozivao u vezi testova na Covid-19 i njihovog nejasnog financiranja.

Zatvaranje ili ne?

Prof. Gordan Lauc nešto je blaži u svojim istupima po pitanju mjera, a u srijedu je u svojoj Facebook objavi prozvao znanstvenike Borisa Lenharda, Igora Štagljara i samog Đikića. Glavni nesporazum između ovih znanstvenika, u koju raspravu se uključio i Igor Rudan, može se svesti na pitanje načina vođenja krize Covida-19.

Dok Lauc smatra da zatvaranje, osim onog apsolutnog "Wuhanskog" nema rezultata, ostatak njegovih kolega ga optužuje za nekompetentnost s obzirom na to da on nije "ni liječnik ni epidemiolog" i da unosi "zabludu među ljude i širi informacije koje znanstveno jednostavno nemaju uporište". Oštar je to odgovor koji je Laucu poslao profesor i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu, Igor Štagljar.

Na naš upit da komentira nedavni istup Lauca, Đikić je za portal Direktno kratko kazao: "Stvarno nemam komentar. Nema se tu što komentirati, kolega Štagljar je sve rekao".

Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan mišljenja je da svi mi, koji gledamo i zaključujemo "sa strane" shvaćamo da postoje dvije grupe znanstvenika. Pritom, kaže Macan za portal Direktno, jedna skupina tvrdi da je zaključavanje jedino rješenje i da je "lockdown" nužan, a druga, koju zagovara i sam Lauc, a otkuda polazi i takozvani švedski model, kaže da mi moramo živjeti s tim virusom.

"Prvi put se zatvaranje pokazalo kao pretjerano, ali je to ipak bila dobra reakcija, a sada svaka zemlja traži svoj put kako se nositi s virusom. Nema jednoznačnog odgovora i nitko nema super formulu koju će kopirati. Svi mi, kao i znanstvenici, tražimo odgovore. Jedna Njemačka može ljudima dati novac da ne rade ništa, ali Hrvatska ne može. Tu je jedina mjera zdravstveni sustav - može li on izdržati toliki pritisak", analizira naš sugovornik.

Suglasnosti nema jer nema jedinstvenog rješenja

Hoće li širenje virusa i bez nekakvih drastičnih mjera usporiti, pitanje je oko kojeg i sami znanstvenici nisu složni, što pokazuje i ova javna rasprava koja se iz Znanstvenog savjeta prelila u javni prostor, odnosno na društvene mreže. 

"U ovom trenutku nitko ne može biti u pravu. Ne zna se dovoljno parametara da bi se moglo reći Švedska je u pravu, Lauc je u pravu, Rudan je u pravu. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti i svoj pristup, ali pravila epidemije su jasna. Ako nema jačih mjera, ljudi se opuste i to se dogodilo Hrvatskoj. Nije bilo kazni i rigoroznih mjera i sada, kada smo u zatvorenim prostorima, širenje virusa ima jedan negativan, uzlazni trend, za koji se nadamo da će se ipak sada usporiti", govori nam Macan.

Za očekivati je, dodaje, da neće postojati suglasnost između znanstvenika jer nema jedinstvenog rješenja Covid krize.

"Primjerice, imamo i zemlje u kojima 'lockdown' nije donio očekivane rezultate. Je li to dokaz da zaključavanje ne radi, u ovom trenutku nitko nema odgovor, ali svi znaju da zaključavanje ubija ekonomiju i tu je sad ključna politika koja će odlučiti, a znanstvenici se ujedno bore za nešto prestiža i tu radi dosta ega. Ja bih volio, kada se već razgovara, više znanstvenih podataka, a manje 'ja mislim stavova'. Kada se krene s ovakvim prepucavanjem, onda je puno više osobnih interesa nego prave znanosti", ocijenio je Macan.

Ipak, nada se da će ova rasprava koju trenutno pratimo uspjeti doprinijeti nekim daljnjim postupanjima u smislenom vođenju epidemijom. 

"Bilo bi bolje da se oni dogovore jer kad se ovako raspravljaju, stječe se dojam da ne znamo što radimo, ali otpočetka je bilo tako i komunikacija je vladajućima bila najlošiji dio priče. Tu, s obzirom na tešku trenutnu situaciju, treba više raditi", poručuje.

Kada je, navodi primjer, Đikić rekao da će biti do 1500 mrtvih do kraja mjeseca, "to je bilo na temelju brojki koje smo imali i za očekivati i tu je recimo naš Stožer čudno reagirao". Na kraju je taj broj bio i veći. "Kako smo do toga došli, koje mjere nismo napravili da do toga ne dođe?", pita se Macan.

Otvoreni za sve argumente

Politici se, kaže, teško obvezivati, pogotovo kada nije jasno kojim putem trebamo ići. "Lako je Đikiću, evo i meni, da sa strane pratimo što se događa, ali mi na kraju nemamo odgovornost. Ako sve zatvorimo, tko će isplatiti plaću, i tu smo u jednoj velikoj dilemi", naglašava komunikacijski stručnjak.

Kaže da u Stožeru moraju biti i stručnjaci iz drugih struka koje bi objasnile kako se ljudi ponašaju, zašto se tako ponašaju, hoće li ignorirati prijetnje, poštovati mjere, kazne, dok mi imamo samo znanstvenike i političare. 

 "Ja bih poručio da bismo trebali biti otvoreni za sve argumente. Neslaganje među znanstvenicima je samo dokaz, ponovit ću još jednom, da u cijelom svijetu nema jednoznačnog odgovora na Covid", kaže i dodaje da danas znamo puno više o virusu nego onda, ali zato i dalje imamo puno pitanja, "i zato rasprava". 

"Danas znamo da virus nije toliko ubojit i sada je to rasprava o ravnoteži između života, zdravstvenog sustava i ekonomije. Politika ima priliku čuti različite stavove pa će politika odlučiti jer će politika i odgovarati. Morate zasititi vuka, a da ovca ostane cijela, a to ne ide", zaključio je naš sugovornik za portal Direktno.


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.