POSLJEDICE KRIZE TEK STIŽU

Lovrinović: Još uvijek imamo dominantno naše vlasništvo na obali i to je od presudne važnosti

Autor

bl

Turizam je jedan od glavnih sektora koji je najteže pogođen korona krizom, objavila je Svjetska trgovinska organizacija (WTO)  te je ocijenila da je ugroženo između 100 do 120 milijuna radnih mjesta u svijetu izravno povezanih s turizmom. O korona krizi u turizmu i stranim investitorima za portal Direktno komentirao je prof. dr Ivan Lovrinović, bivši saborski zastupnik i ekonomski stručnjak.

02.08.2020. u 08:07
Ispiši članak

Međunarodna udruga avioprijevoznika (IATA) upozorila je da se svjetski zračni promet prije 2024. godine neće uspjeti vratiti na razinu prije korona krize, uglavnom zbog neizvjesnosti u pogledu otvaranja granica. Korona virus je oslabio gospodarstvo svih zemalja u svijetu, a posebno pogođene su zemlje koje imaju značajne prihode od turističkog sektora. Jedna od njih je i Hrvatska. 

Sezona nije u potpunosti uništena, a tome je svakako doprinijela dobra epidemiološka slika koju Hrvatska ima. No, unatoč dobrim brojkama, pojedine, osobito skandinavske zemlje ponašaju se kao da namjerno žele uništiti hrvatsku turističku sezonu.  Zemlje poput Nizozemske, Norveške, Finske, Litve, stavile su Hrvatsku na svoju "narančastu" ili "crvenu" listu, na kojoj, primjerice, nema Italije ili Španjolske koje su proteklih mjeseci imale desetke tisuća mrtvih od Covida-19. 

Hrvatska ima prevelik utjecaj turizma u BDP-u, previše ovisimo o tom sektoru. O tome niti ova, a ni prošla Vlada nisu vodile računa.Ivan Lovrinovićekonomski stručnjak

 

Neki smatraju kako se korona kriza iskorištava za uništenje hrvatskog turizma i kako se želi lakše preuzeti ono što još uvijek nije privatizirano.

"U ovoj situaciji turizam  se pokazuje kao jedna od najosjetljivijih djelatnosti. Prema tome, tko bi sada preuzeo taj rizik? Mada, doduše, postoji vjerojatnost da bi neki investicijski i spekulativni fondovi razmišljali na način da će par godina biti kriza i past će cijene nekretnina, odnosno hotela, pa 'idemo to kupiti pa ćemo pričekati dvije, tri godine'.

Međutim, ovdje sada sve previše rizično i po mom mišljenju svaki strani investitor debelo će razmisliti hoće li u ovakvoj situaciji nešto kupiti u Hrvatskoj. Vidimo da se prepolovio obujam turizma u Hrvatskoj, tako da je i ova situacija i za njih rizična", rekao je Lovrinović.

Privatni sektor je najpogođeniji

"Ono što je sigurno u ovom trenutku je da će biti propadanja turističkih firmi, vidimo da jako loše stoji i da je pogođen privatni sektor. Hrvatska ima prevelik utjecaj turizma u BDP-u, previše ovisimo o turizmu. O tome Vlada ni ova, a ni ona prošla nije vodila računa, niti  se na to nisu obazirali" upozorio je. 

"Strani investitori neće biti posebno zainteresirani jer je situacija vrlo rizična, ne samo u Hrvatskoj, nego svugdje, a turizam je vrlo osjetljiv na te promjene, posebno kada je u pitanju ovdje kao globalna kriza, koja se dogodila najedanput. I sada je izrazito velika rizičnost ulaganja u takve neke operacije".

Poslali smo nekoliko upita kako bismo provjerili koliki je omjer hotela i tvrtki koje još uvijek nisu u stranom vlasništvu, do ovoga trenutka, nismo dobili odgovore. 

"Dosta toga je već i privatizirano. Vidite, imate kod Zadra onaj ogromni kompleks, austrijska Hypo banka je to gradila. Nije mali udio stranaca.

Ono što je od presudne važnosti - mi još uvijek imamo dominantno naše vlasništvo , ali  nisam siguran u kojem postotku. Međutim, ono što je za nas posebno loše jest to da je uvozna supstanca preplavila hrvatski turizam. To znači da što više imamo turizma, posjeta i prihoda od turizma, mi ustvari imamo veći deficit trgovačke bilance sa svijetom. Stvorila se nenormalna ovisnost o svim uvoznim proizvodima, a na štetu domaće proizvodnje. To je razlog zbog kojeg mi stradavamo. Na žalost, imali smo bolju vezu turizma i Slavonije, poljoprivrede u Jugoslaviji nego što to imamo sada. Dakle, plasiralo se masovno, a sada se masovno uvozi", objasnio je ekonomski stručnjak.

Upozorio je i na problem o kojem se ne govori dovoljno.

"Kada svemu navedenome još dodamo situaciju o zagađenosti nakon velikog turističkog prometa proteklih desetak godina, možemo reći da imamo problem. Jadran, more koje je dosta zatvoreno, malo i plitko, prema tome mi od turizma imamo sve veće indirektne i direktne štete te imamo ekološke štete koje još nitko ozbiljno ne komunicira s javnošću i u tom smislu, to su ti istaknuti problemi", uozorio je. 

Dolaze značajni problemi za male investitore koji su se zaduživali

Objasnio je da je turizam jako osjetljiva djelatnost i da će se posljedice korone svakako osjetiti.

"Što se stranaca tiče, svatko će nešto kupiti ako procjenjuje da je to perspektivno, a turizam je sezonski osjetljiv, odnosno osjetljiv na bilo kakve negativne promjene, posebno zdravstvene probleme kao ova korona. Ponavljam, ne očekujem da će se netko u ovom vremenu zaletjeti da po Hrvatskoj pokupuje nekretnine. 

Dodao je kako će značajan broj investitora biti u problemima.

"Kako poduzeća, tako privatni mali investitori koji su uzimali kredite i zaduživali se. Oni će sada doći među prvima u krizu, jer neće moći vraćati dugove, počet će ovrhe i tu će, po mom mišljenju, biti najviše problema jer ljudi neće moći plaćati glavnice, kamate i to su problemi", zaključio je Lovrinović. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.