Podjela zbog kredita

Lovrinčević: Zamrzavanje "švicarca" diskriminacijsko je i protuustavno

Autor

Direktno.hr

22.01.2015. u 07:46
Ispiši članak

Nakon objave premijera Zorana Milanovića kako je Vlada odlučila uputiti Saboru izmjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju da se švicarski franak fiksira na 6,39 kuna na godinu dana, a svaki trošak iznad toga snosit će financijske institucije postavlja se pitanje što će biti s drugima koji imaju kredite u euru ili drugim valutama. Ekonomski stručnjaci i analitičari složni su u tome kako je riječ o diskriminacijskoj odluci koja je između ostalog i protuustavna.

"Riječ je o odluci koja nije u skladu s Ustavom te radi diskriminaciju u odnosu na istu valutu. Odnosi se samo na švicarske franke i samo do milijun kuna duga. U tom smislu ona radi tu vrstu favoriziranja. Mislim da takva odluka nije ustavna. Ako to usporedimo s Mađarskom, Orban je iza sebe imao pravomoćnu odluku suda i napravio je to zamrzavanje po svim valutama i svim tipovima dužnika. Iz tog razloga njegova je odluka izdržala test ustavnosti. Iza odluke Vlade ne stoji niti jedno niti drugo; niti pravomoćna presuda, nije napravljeno 'across the bord' po svim valutama i svim dužnicima i treće to nema što raditi u Zakonu o kreditiranju potrošača", rekao je makroekonomist Željko Lovrinčević.

Lovrinčević tvrdi kako je ideja jasna, ali je njena izvedba loša, a ako se dogodi da padne ta ustavna odluka ostat će 400 milijuna duga proračunu i 60 tisuća neriješenih predmeta.

"Ukoliko su mislili provesti mađarsko rješenje ono uključuje horizontalnu priču i podjelu tereta između poslovnih banaka, središnje banke, države, i klijenata. Ako ste mislili samo privremeno ići na "švicarac", dakle samo njegove rate, onda se to limitiranje promjena anuiteta za otplatu po svim dužnicima i svim valutama treba riješiti. To jedan dio zemalja poznaje u smislu zaštite kreditiranja potrošača, a to znači da anuitet u odnosu na originalni ne može porasti više od 20 posto. Ne smije se država baviti određivanjem tečaja, ali se može baviti određivanjem gornje margine gornjeg iznosa oscilacije ukupnog anuiteta u odnosu na početni. Gornji anuitet ovisi i o tečaju i o kamatnoj stopi, ali to država ne propisuje. U okviru Ustava dobiva se horizontalnost po svim valutama i svim korisnicima i rješava se problem 'švicarac'", smatra Lovrinčević.

On, također, napominje i kako je pitanje tko bi uopće trebao taj zakon poslati na procjenu ustavnosti te nastavlja kako ga mogu poslati banke. Međutim, misli da bi to ipak trebao napraviti HNB, zbog zaštite integriteta institucije, a može i predsjednik, odnosno, buduća predsjednica.

"Najgore rješenje je neustavno rješenje jer stvara kaos i pravni i financijski, a ovo što Hrvatska sada ima je neustavno rješenje", zaključuje Lovrinčević.

Da je vladino rješenje diskriminatorno prema svim ostalim dužnicima slaže se i afirmirani hrvatski znanstvenik Slavko Kulić, a kao razlog navodi činjenicu da je takozvana središnja banka štitila odnose samo između eura i kune.

"Niti euro, niti kuna nisu valute. Iza tih valuta ne stoji nikakva država ili druga garancija. Ovoga puta država pokušava napraviti intervenciju između švicarskog franka i kune, što joj neće uspjeti bez obzira na politička obećanja. Banke imaju uporište u obrani onoga što se dogodilo u ugovoru, jer je ugovor izvorno pravo između stranaka. Mi nemamo monetarne vlasti, ni monetarnog sustava, a monetarna politika je privatizirana, izdvojena iz sustava jedinstva vlasti u cjelini. Guverner Vujčić je u pravu kada je rekao da nema što s izvršnom vlašću dogovarati. Monetarna i izvršna vlast ne smiju biti u kontaktu. Naime, monetarna vlast odgovorna je Saboru, a o tome nema niti riječi. Točno je da naše međunarodne pričuve ne mogu služiti za pokriće onoga što je država napravila propust od samog početka, jer nemamo monetarne vlasti, ni monetarnog sustava. Ne znam od kuda država može i s kojim sredstvima pokriti dio onoga što se od nje traži kao i od HNB, a i poslovnih banaka. Program se ne može rješavati u dijelu, već u cjelini, a tu cjelinu ne spominje nitko", tvrdi Kulić.

Navodi kako je zabrinjavajuće što u Hrvatskoj nema sustava socijalnih odnosa, a sustava nema bez promjene ustavnog uređenja RH.

"Neće problem riješiti ni sljedeća vlast jer je poznato da elita u vladajućoj strukturi ne rješava ništa. Problem je sustava koji sve dublje tone u neravnotežu na inozemnom dugu. Narod koji živi u takvom sustavu nema perspektive", smatra Kulić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.