Lovrinčević: treba nam mađarski model, fiksiranje tečaja i zabrana ovrha

Švicarski franak ponovno leti u nebo i po svemu sudeći nastavlja rasti. Udruga Franak je između ostalog zatražila hitan sastanak s ministrom financija, Borisom Lalovcem. No, koji je sljedeći korak, odnosno što bi se trebalo napraviti u ovom trenutku komentirao je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

"Znali smo da će se ovako nešto dogoditi. Siguran sam da će se morati posegnuti za radikalnim rješenjimam odnosno za fiksacijom tečaja prema nekim razinama. Sada su najveće žrtve građani koji imaju valutnu klauzulu. Možda bi se mogao primijeniti mađarski model, odnosno trajno prebacivanje gubitaka prema bankama. Ono što naš slučaj razlikuje od mađarskog je to što je Hrvatska financijski slabija u odnosu na banke. Kako je hrvatska ekonomija slaba, teže je napraviti nešto poput mađarskog modela koji je državu uspio izvući iz takvih situacija - jer je ekonomija disala pa je na neki način držala zaleđe političkim odlukama. Moglo bi se napraviti tako da država akumulira dio duga, a da se drugi dio prebaci na građane. Bez toga, nažalost sve ostaje na građanima", kaže Lovrinčević.

Što je zapravo mađarski model? Riječ je o zabrani deložacija, fiksiranju tečaja valuta na razini od određenog datuma, konverziji svih dugova u domicilnu valutu i državnoj garanciji za građane koji ni tako ne mogu otplaćivati kredite. Victor Orban, mađarski premijer 2011. godine donio je Akcijski plan za zaštitu domova koji obuhvaća pet točaka, uključujući privremeno fiksiranje tečaja franka. Odluka o fiksiranju tečaja odnosila se na stambene kredite. Razlika između fiksnog i stvarnog tečaja prikupljala se na posebnom računu i na nju se obračunavala kamata od oko šest posto. Na taj način, banke više ne bi mogle mogu dizati rate kredita u nedogled, a u sljedećoj fazi bi se formirao i državni fond za stambene objekte. Tako građani koji bi zbog duga izgubili nekretninu ne bi bili izbačeni na ulicu, već bi je preuzela država, a oni bi u njoj i dalje živjeli kao podstanari.

Ekonomski analitičar Lovrinčević kaže i to da bi upravo ova situacija mogla potaknuti prijevremene izbore.

Budimir: HNB ionako ne zna što treba napraviti

Situaciju sa švicarskim frankom komentirao je i ekonoski analitičar Josip Budimir koji je rekao da sada ne možemo ništa drugo napraviti nego samo čekati.

Istaknuo je da sada moramo čekati da švicarac oslabi, da Švicarski shvate da ova situacija slabi gospodarstva. Trebalo je reagirati i ublažiti porast franka, a ljudi su trebali prebaciti kredite izvan valutne klauzule. Zato su , kaže Budimir, imali već dosta prilika, i možda nakon ovoga ipak to i naprave. No, banke nisu smjele mijenjati kamatne stope.

HNB je u svojem priopćenju rekao kako je još uvijek prerano za ikakve reakcije, na što je Budimir rekao da ionako HNB ne bi znao što treba napraviti. Između ostalog i ne mogu brzo reagirati. Sada se ne može baš nešto pametno napraviti, nego čekati da vidimo kako će se razvijati stvari.

Trabmo pozivati na zajedništvo

Jakovljević je situaciju opisao kao strašnu jer ako imamo socijalnu državu onda bi se takva država i trebala brinuti za svoje građane. Ovdje je trebala biti primjenjena win-win situacija između banaka i korisnika franka. 

U ovakvim situacijama možemo očekivati i više deložacija i ovrha što bi zakonom trebalo zaustaviti. Stvaramo nezajedništvo među ljudima, javljaju se depresija, samoubojstvo te socijalni slučajevi. A to se ne bi smjelo događati jer se kod nas urušava socijalni kapital, a to su ljudi i njihovi odnosi. U ovom trenutku važno je zajedništvo da ljudi postignu konstruktivni dogovor s bankama i da se to riješi.