analiza deficita za direktno

Lovrinčević o Eurostatu: Očekujem još bolje pokazatelje do kraja godine, moguće je da se dogodi nešto po prvi put u hrvatskoj povijesti

Autor

Marijan Opačak

Najnoviji podaci  Eurostata pokazuju da je deficit konsolidirane opće države na kraju prošle godine iznosio 3,155 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a, dok je u 2015. iznosio 11,2 milijarde kuna ili 3,3 posto BDP-a. 

24.10.2017. u 09:29
Ispiši članak

Kako nam pokazuju ovi podaci, Hrvatska se po proračunskom deficitu za 2016. od 0,9 posto BDP-a našla među zemljama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u.

O rezultatima Eurostatovog izvješća te o njegovom utjecaju na opću državu razgovarali smo s makroekonomistom Željko Lovrinčevićem koji je za Direktno rekao kako cijela Europska unija odmiče u fazi fiskalne konsolidacije te kako se na tom tragu nalazi i Hrvatska, u skupini zemalja koje imaju izraženiju i ozbiljniju fiskalnu konsolidaciju.

"Iz tog zaključujem, a tome pridodajem i ovu godinu, kako će konsolidirani deficit vjerojatno iznositi negdje oko minus 0,2 ili 0,3 posto. No možda se dogodi da će po prvi puta u hrvatskoj povijesti ukupan proračun konsolidirane opće države biti uravnotežen, ali još uvijek čekamo podatke za studeni i prosinac", rekao je Lovrinčević. 

Hrvatska u skupini zemalja sa značajnom fiskalnom konsolidacijom

Naš sugovornik istaknuo je kako se Hrvatska nalazi u skupini zemalja koje su imale značajniju fiskalnu konsolidaciju, mjereno smanjenjem udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu. "Naime, radi se o fiskalnoj konsolidaciji koja je brža od dva postotna boda godišnje i isto će se dogoditi i ove godine, dakle u klasi brzih fiskalnih konsolidacija. Nema mnogo zemalja koje su to ovako ostvarile, što zapravo govori da je dosta velik napredak napravljen na području fiskalne konsolidacije sam za sebe". 

Lovrinčević je napomenuo kako još uvijek imamo visoku razinu javnog duga no da je trend promijenjen.

"Promjena trenda ono je što je ključno za ispunjavanje uvjeta za uvođenje eura i ključna je promjena trenda u smislu održivog smanjenja razine javnog duga. Hrvatska ne može dostići u kratkom roku onu točku od 60 posto udjela javnog duga u općem BDP-u, no moći će ispuniti ostale kriterije. Za to se koristi ona druga definicija kako je potrebno imati trend smanjenja javnog duga". 

"Hrvatska je napokon krenula tom putanjom i sad je mora održavati u srednjoročnom razdoblju ukoliko želi uvesti euro", rekao je Lovrinčević za Direktno i napomenuo kako je upravo ovo u biti  značaj toga da smo bitno prema dolje preokrenuli trend udjela javnog duga u ukupnom BDP-u.

"Ne samo zbog javnih financija već kao pretpostavka za uvođenje eura i smanjenju premije rizika i kamatne stope za gospodarske subjekte i sve građane Republike Hrvatske", rekao je Lovrinčević i zaključio kako je to veliki značaj ove fiskalne konsolidacije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.