IZVJEŠĆE O GLOBALNOJ KONKURENTNOSTI

Lovrinčević: Napredak smo ostvarili u makroekonomskim pokazateljima, u onim bitnim nazadujemo

Autor

mo

Hrvatska je u "Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2019.", koje je objavio Svjetski gospodarski forum, zauzela 63. mjesto među 141 gospodarstvom svijeta te je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, objavilo je u srijedu Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK). Poboljšanje pozicije Hrvatske za pet mjesta najveći je pomak u regiji koji je neka zemlja napravila, ističu iz NVK. A što to znači za Direktno je pojasnio ugledni ekonomist Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

09.10.2019. u 18:02
Ispiši članak

Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak ostvarili smo u stupu makroekonomske stabilnosti gdje smo na 43. mjestu što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. 

Kao i prošlih godina najlošiji smo u efikasnosti pravnog sustava. Izvješće pokazuje da ukidanjem administrativnih procedura, stvaranja ozračja pravne sigurnosti te smanjenja davanja poduzetnika Vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu. 

Lovrinčević kaže kako svi ovi pokazatelji pokazuju ono što i sami znamo. "Stvari se sve više okreću prema turizmu i da se Hrvatska pretvara sve više u rentnu priču. Što se tiče proizvodnje, pravosudnog sustava, tehnološkog i obrazovnog napretka, tu se ne događa ništa". 

Upozorava kako kod ovakvih istraživanja uvijek treba obratiti pozornost i na metodologiju. Objasnio je kako se kod jednog bloka koji pokazuje rast zapravo radi o dva negativna procesa. 

"Pojedini indikatori u stvarnosti pokazuju negativne trendove, a ne pozitivne, ali ovdje se radi o globalnoj metodologiji koja pokušava obuhvatiti cijeli svijet. Takva metodologija ponekad dvije negativne pojave, poput pada broja djece zbog negativne demografske slike s jedne strane, a s druge jednak broj učitelja zbog nedostatka obrazovne reforme, prikazuje kao pozitivan indikator, iako on to u stvarnosti nije", rekao je. 

Lovrinčević:  Ti blokovi većinom ovise o međunarodnom okružju 

Lovrinčević kaže kako je Hrvatska napredak samo ostvarila u ovim blokovima: makroekonomskoj stabilnosti, financijskom sustavu, ICT bloku te u kvaliteti infrastrukture. 

"Radi se prije svega o fiskalnoj konsolidaciji jednim dijelom, koja se u pravilu temeljila na prihodima od PDV-a i turizma, a u tom kontekstu teško je razumjeti odluke Vlade koje je donosila oko smanjenja PDV-a sljedeće godine s 25 na 24 posto, odnosno onog u sektoru ugostiteljstva s 25 na 13 posto. To dvoje je nosilo financijsku konsolidaciju prošlih nekoliko godina i to je omogućilo ovakav rezultat", dodaje Lovrinčević. 

Drugi blok koji pokazuje rast zapravo je uspješno povlačenje sredstava iz europskih fondova koji se koriste za obnovu i gradnju nove infrastrukture, objašnjava Lovrinčević, dok je treći blok u kojem je ostvaren prikazani napredak stabilnost financijskog sustava. 

"On prikazuje adekvatnost kapitala u sustavu, ali to je ostvareno prebacivanjem troškova na štediše i korisnike kredita", rekao je. 

Četvrti blok u kojem je bilo određenih pozitivnih pomjeranja su nove tehnologije. Lovrinčević upozorava kako kod tog bloka treba biti oprezan. "Neki indikatori, poput broja mobilnih telefona na 100 stanovnika. U hrvatskom slučaju ta vrsta indikatora ne pokazuje tehnološki napredak, već je isključivo korisničkog karaktera", naglašava Lovrinčević. 

"Dakle, to su blokovi u kojima se Hrvatska popravila, ali oni većinom ovise o međunarodnom okružju i privlačenju sredstava iz infrastrukturnih fondova. kod banaka je popravak izveden uglavnom na štetu štediša i korisnika kredita", kaže Lovrinčević i napominje kako su za kvalitetu života bitniji mikroekonomski blokovi koji nisu pokazali poboljšanja. 

"Blokovi u kojima se nismo popravili inače su bolne točke u Hrvatskoj. Dakle, pogoršali smo se u smislu sigurnosti, elementima pravnog sustava i njegove neovisnosti, korupciji te u smislu upravljanja", kaže Lovrinčević i objašnjava: "Elementi koji su popravljeni odnosno pozitivni proizlaze iz općeg ambijenta vanjske politike, dakle turistička potražnja i jeftin novac. Oni elementi koji su trebali biti povod rada domaće politike, pravosuđe, sigurnost, korupcija, kvaliteta obrazovnog sustava, istraživanje i razvoj se u biti pogoršavaju, dapače postaju još lošiji. Ali metodologija je takva da veću težinu imaju ovi makroekonomski blokovi koji se povećavaju, od domaćih, mikroekonomskih koji se pogoršavaju, pa zato nam se i prikazuje ovaj napredak". 

"Mikroekonomska, fundamentala slika, ona koja je bitna za funkcioniranje i život građana poput funkcioniranja pravosuđa, problema korupcije, sigurnosti, ulaganja u tehnologiju i obrazovanje, padaju. Makroekonomska slika nije se poboljšala, međutim s aspekta boljeg života građana nisam siguran da oni osjećaju bilo kakvo poboljšanje", kaže naš sugovornik.  

Dodaje kako upravo na mikroekonomskim kvalitetama, na neovisnosti pravosuđa, manjoj korupciji, tehnološkom napretku i poboljšanju obrazovanja i sigurnosti ovisi sudbina poduzetništva i kvaliteta života građana.

"Dugoročno gledano, samo oni koji imaju snagu institucija i ulaganja u nove tehnologije mogu podnijeti udar kod promjena makroekonomskih pokazatelja. Oni koji to nemaju poput nas ostanu dugo u recesiji", tvrdi naš sugovornik. 

"Postoji nekoliko pozitivnih stvari, pogotovo oko povlačenja novca iz EU fondova i ulaganja u infrastrukturu i to se zapravo obnavlja i popravlja kvaliteta, ali s druge strane svjedočimo i tome da se ništa ono što se događa oko proizvodnje ne događa ovdje. Hrvatska se i dalje profilira kao rentna priča. Kad se Hrvatska do kraja isprofilira kao rentna priča, onda na ovoj destinaciji može živjeti bilo tko, onda nije potrebna domaća radna snaga. Tada koncept domaćeg stanovništva postaje irelevantan u konceptu razvitka. Tada govorimo o Hrvatskoj kao destinaciji, odnosno prostoru", upozorava Željko Lovrinčević. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.