LOCKDOWN, MOLOTOVLJEVI KOKTELI... Znate li uopće što znače ovi pojmovi koje upotrebljavamo?

Merkel je o svemu izvijestila Bundestag, kao i o trenutačnoj situaciji s korona virusom.

Eksponencijalni rast u gotovo svim njemačkim pokrajinama govori da brojne zdravstvene vlasti ne mogu ući u trag svim infekcijama i zato je nužno smanjiti kontakte među ljudima u nadi da tako jake mjere neće biti potrebne tijekom Božića.

To znači zatvaranje dvorana za fitness, klubova i kino dvorana, kazališta i opernih kuća te koncerata.

Trgovine bi mogle ostati otvorene budu li primjenjivale stroge higijenske mjere i ograničile broj kupaca, a restorani će isporučivati hranu samo za dostavu.

Njemačka je bila mjesecima hvaljena jer je uspjela ograničiti širenje zaraze u prvoj valu daleko bolje od drugih velikih sila, no sada je suočena s ubrzanim rastom infekcija.

Vlada je do sada izbjegavala uvesti drugo zaključavanje pošto je prvo razdoblje takvih mjera teško pogodilo gospodarstvo.

Posljednjih smo punih osam mjeseci, doslovce preko noći, širom svijeta naučili što je to- ''lockdown''. Termin kojega smo do veljače ove godine, ali još i kasnije, u rano proljeće, samo slušali iz priča, gledali u SF filmovima, ili vjerovali u kultni roman Georga Orwella, ''1984''.

A sada, gotovo pola svijeta, živi taj način, a sve više europskih država odlučuje se ponovno na pravi ''lockdown'', odnosno, ''zaključavanje'', prije svega gospodarstva. 

Živimo u, kako su Kinezi još davno rekli, ''zanimljivim vremenima''. 

I krajnje opasnima...

Iako svi sada upotrebljavamo taj, za većinu omraženi pojam, znamo li, točno, što on potpuno znači? Objasnimo još jednom. 

Lockdown kao svjedok jednoga doba

Prevedeno s engleskog jezika, rekli bismo ''zaključavanje je uvjet da ljudi ostanu tamo gdje se nalaze i žive, uglavnom zbog specifičnih rizika za sebe, ili druge ako se mogu slobodno kretati. Pojam "ostati kod kuće" ili "sklonište na mjestu", često se koristi za ''zaključavanje'' koje utječe na neko područje, a ne na određene lokacije. 

Upravo sada svjedočimo kako ponovno kreće val ''zaključavanja'' u cijeloj Europi; od Irske, koja ima najstroži, šestotjedni, do Španjolske, najvjerojatnije i Slovenije i Austrije, Francuska je također proglasila ''lockdown'', a kako smo već naveli, od ponedjeljka i moćna Njemačka kreće s tom najnepopularnijom mjerom...

Očekuje se i da Italija, izuzetno jako pogođena drugim valom korona virusa, ponovno stavi ''ključ u bravu''...

Molotovljev koktel

Molotovljev koktel (drugi nazivi: ručna zapaljiva bomba, benzinska bomba, vatrena bomba...), staklena je boca napunjena zapaljivom tekućinom (benzinom) s fitiljem koji se zapali prije bacanja da bi se potom boca rasprsnula i plamen
zahvatio cilj.

Staklena boca sa zapaljivom tekućinom i fitiljem korištena je kao oružje prvi put tijekom Španjolskog građanskog rata (1936. – 1939.) no tada još nije imala ime koje je dobila nešto kasnije.

Naziv Molotovljev koktel skovali su Finci tijekom Zimskog rata, vojnog sukoba između Sovjetskog Saveza i Finske koji je započeo sovjetskom ofenzivom 30. studenoga 1939. i završio 13. ožujka 1940. Moskovskim mirovnim ugovorom.

Ime se odnosi na tadašnjega sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Mihajloviča Molotova, koji je stavio svoj potpis na Pakt Molotov-Ribbentrop iz kolovoza 1939. kojim je Poljska podijeljena između Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke.

Kada su Sovjeti napali Finsku, Molotov je na sovjetskom državnom radiju širio promidžbu, govoreći da su sovjetske bombaške misije nad Finskom bile humanitarne isporuke hrane za sovjetske gladne susjede. No Finci, daleko od toga da su gladovali, ogorčeno su se borili protiv sovjetskih snaga za nacionalni opstanak i sarkastično su nazvali sovjetske kazetne bombe ''Molotovljeve košarice s kruhom'', aludirajući na Molotovljeve promidžbene emisije na radiju.

Kada je zapaljiva ručna bomba kao staklena boca s benzinom i fitiljem razvijena za napad na sovjetske tenkove, Finci su je isprva nazvali ''koktel uz Molotovljevu hranu'', iz čega je kasnije nastao kraći izraz Molotovljev koktel.

U godinama nakon Drugog svjetskog rata Sovjeti su se suočili sa sve većim brojem prosvjednika koji su bacali Molotovljeve koktele u Istočnom bloku.

Zbog relativne lakoće izrade, Molotovljev koktel često koriste prosvjednici amateri i neprofesionalno opremljeni borci u urbanom gerilskom ratovanju.