Ljubić: Sporazumom u BiH najzadovoljniji mogu biti Hrvati, no vrijeme će pokazati je li svima dovoljno jasan

Ljubić je istaknuo kako je to u svakom slučaju dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu.

"Nakon devet mjeseci deblokade napokon se nazire formiranje vlasti na razini BiH. Ono što smatram najvažnijim za hrvatsko stajalište jesu potpisani Principi koji su apsolutno na tragu odluka Hrvatskog narodnog sabora (HNS). Naime, u potpisanom sporazumu eksplicitno se podupiru mjere približavanja BiH Europskoj uniji, a na jedan implicitan način i put BiH prema NATO-u, što je također politika HNS-a", komentira Ljubić.

Upozorava da je najbitnije iz sporazuma bosanskohercegovačkih lidera sadržano u točkama 4., 5. i 6.

Promjena Izbornog zakona u BiH

"Skrećem pozornost da u točki 4. Principa izrijekom piše da se mijenja Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i njihovo predstavljanje. Isto je sadržano i u dokumentima HNS-a, a najjasnije je predočeno u presudi Ustavnog suda BiH prema mojoj apelaciji, a koja se tiče Izbornog zakona izbora Doma naroda. Ta je presuda važna i za Mostar da bi se stekli uvjeti za održavanje lokalnih izbora iduće godine u tom gradu", pojašnjava naš sugovornik.

Napominje kako je iz potpisanih Principa važna i točka 5. koja govori da se u svim institucijama sigurnosti BiH osigura zastupljenost konstitutivnih naroda, dakle sukladno Ustavu, a tu u prvom redu misli na tužiteljstva, sudove entitetske i državne, Državnu policijsku agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) te Obavještajno-sigurnosnu agenciju Bosne i Hercegovine (OSA ).

Jako je bitno, a što mnogi ne uviđaju, upozorava Ljubić, a to je sadržano u točki 6. Principa gdje se navodi da se put prema EU odvija kroz tzv. mehanizam koordinacije jer je važno da su županije odnosno kantoni ravnopravno zastupljeni s entitetima s obzirom na činjenicu da su Hrvati u njima manjina.

Moguća različita tumačenja sporazuma

Kao moguće prepreke ostvarenju sporazuma, naš sugovornik navodi dinamiku njegove implementacije jer je Dodik već najavio da iz njega izlazi ako u roku od 30 dana ne bude formirano Vijeće ministara BiH, a i pitanje je kako će ga srpski i bošnjački lideri predstaviti svom biračkom tijelu.

"Bojim se da može doći do različitih tumačenja sporazuma, ali želim vjerovati da to neće zaustaviti formiranje vlasti na razini BiH, kao i da su navedene formulacije dovoljno jasne da omoguće dogovor hrvatske i bošnjačke strane i kada je u pitanju Mostar i Federacija BiH, odnosno Dom naroda", uvjeren je Ljubić.

Na naš upit jesu li tim sporazumom Hrvati dobili sve što su tražili, Ljubić je odgovorio kako Principima najzadovoljnija može biti hrvatska strana, iako je u BiH sve podložno tumačenjima na različite načine.

"Jasno je da je Dayton predviđao da u Predsjedništvu BiH budu zastupljeni narodi prema svojim legitimno izabranim predstavnicima, no to je bošnjačka strana tumačila da u njemu može sjediti netko tko je samo pripadnik nekog naroda ili se samo tako izjasni", navodi Ljubić jedan primjer različitog tumačenja te zaključuje da ako se nešto ne želi riješiti onda i navedeni Principi neće biti dovoljni.

Uvjeren je kako će vrijeme brzo pokazati je li potpisani sporazum dovoljan jasan i vide li svi u njemu istu supstancijalnu sadržinu.

Nužna korjenita ustavna reforma

"Sama činjenica da je nama potrebno iznova u dogovoru o formiranju vlasti stavljati principe koji su u samoj preambuli Daytonskog mirovnog sporazuma u kojem se lijepo kaže da BiH tvore tri konstitutivna naroda, govore o problemu ove zemlje koji neće biti riješen kroz Principe i formiranje Vijeća ministara. Moramo promijeniti Izborni zakon, a ako želimo učiniti BiH samoodrživom onda je nužna korjenita ustavna reforma koja će Ustav BiH operacionalizirati sukladno tim osnovnim principima", ističe Ljubić.

Principi Daytona, podsjeća nisu operacionalizirani samom činjenicom da su za tri konstitutivna naroda predviđena dva entiteta u kojem su; Bošnjaci u jednom, a Srbi u drugom, apsolutna većina.

Stoga smatra da svakako treba ići u smjeru nove administrativne organizacije gdje će se na principima federalizma kao što to definira i Europski parlament u svojim rezolucijama, doći do rješenja koji će ovakve probleme s kojima se sada Hrvati u BiH suočavaju, u korijenu riješiti.

Zatočeni u 'konceptualnoj pogrešci'

"BiH je zatočena u svojoj konceptualnoj pogrešci. Ali od nekud se mora poći, a ovaj sporazum je dobar put", poručuje saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske.

Na naše pitanje je li činjenica da je sporazum između BiH čelnika postignut posredstvom specijalnog predstavnika EU u toj zemlji Larsa-Gunnara Wigemarka znak da se Unija ponovno aktivno uključila u rješavanje problema u BiH, Ljubić odgovara potvrdno.

"EU je neko vrijeme BiH ostavila izvan svog fokusa zbog svojih unutarnjih problema, a dijelom i zbog nedostataka konsenzusa kako se odnositi prema BiH i čitavom jugoistoku Europe. Ovo je zasigurno dobar znak da je EU ponovno aktivirala svoju nazočnost u BiH i u ovom dijelu Europe. Naime, situacija u BiH se može riješiti samo uz pomoć EU te snage američke diplomacije", uvjeren je Ljubić.

U tom kontekstu, dodaje, ne smije se isključiti uloga Hrvatske i Srbije kao supotpisnice Daytona, a u obzir treba uzeti i druge zainteresirane strane kao što su Turska i Rusija.

"Ne bih želio vidjeti i ne mogu zamisliti da neka nova 'Jalta' prođe kroz BiH. Stoga su euroatlantske integracije najbolji interes svih građana u BiH", zaključuje.