Linić otkrio recept za dizanje plaća građanima: Sve je povezao s porezom na nekretnine

Prema podacima, u Hrvatskoj je u drugom kvartalu 2024. godine porasla plaća 17,6 posto u odnosu na druge države članice EU. Iza nje je Bugarska s 15, 4 posto i Rumunjska s 15 posto. Na dnu liste država članica kojima je najmanje rasla plaća ipak one koje su znatno razvijenije od Hrvatske i u startu imaju znatno veće plaće. To su Belgija s 2,5 , Finska s 2,9 te Švedska s 3,3 posto. Činjenicu da je Hrvatska na vrhu Europske unije po rastu plaća i koliko je dobro za portal Direktno komentirao je bivši ministar financija Slavko Linić.

"Uvijek  je osnovni problem u Hrvatskoj bruto plaća iz razloga što su na neto plaću uvijek velika davanja i porezi, mirovinsko i zdravstveno. Svako povećanje, koliko god da je rast velik, uvijek je najvažnije da nije dovoljna neto plaća i da zaostajemo s neto plaćama. Možemo reći da rast plaća koji je prisutan kod nas još uvijek ne omogućuje ljudima kvalitetnu plaću", objasnio je naš sugovornik i dodao da je to povezano s porezom na nekretnine.

"Smatram da bi se porezom na nekretnine trebalo financirati jedan dio zdravstva i da bi se zdravstveni doprinos trebao smanjiti. Samim tim ne bi rasle plaće  nego bi bruto ostao isti, ali bi za tih šest, sedam posto mogla rasti neto plaća i doprinos za mirovinsku štednju jer ona je premala. Dakle, rješavanjem poreza na nekretnine koji bi trebao ići umjesto komunalne naknade, a koja bi trebala biti po vrijednosti nekretnina, mogli bismo kontrolirati rast plaća. Rasle bi neto plaće što nam je bitno za zaposlene", objasnio je bivši ministar financija.

FOTO: Nel Pavletić/PIXSELL

Visok zdravstveni doprinos

Istaknuo je i objasnio zašto je neprihvatljiva činjenica da kod nas zaposleni plaćaju najveći dio zdravstvenog doprinosa. "Zdravstveni doprinos trebaju plaćati oni koji imaju i koji su bogatiji, a sigurno je  da su to oni koji posjeduju nekretnine, pogotovo nekretnine koje ne koriste i koje su zatvorene i prazne, a ne da to plaća radnik. To je razlog zašto je kod nas jako visok zdravstveni doprinos. To su usko povezane veličine", rekao je.

Istaknuo je i kako smatra da nije realan rast cijena uz rast plaća. "To nije realno posebice što je Vlada svojm politikom zaštite i gospodarstvenika i građana s kontrolom cijena energenata itekako mogla i utjecala na to da nemamo toliki rast cijena. Nažalost očito je da je ponuda premala u odnosu na potražnju i da su to iskoristili najvećim dijelom trgovci, a i neki proizvođači i to je razlog visoke inflacije. Moje mišljenje je da imamo nerealno visok rast cijena proizvoda široke potrošnje iako je Vlada svojom politikom itekako štitila i građane i potrošače kontrolom cijene energije", objasnio je naš sugovornik.

Hrvatska ima najveći rast u Europskoj uniji: Kada vidite ljestvicu, bit će vam jasno zašto

Osvrnuo se i na usklađivanje mirovina pa je objasnio kako je u vrijeme visoke inflacije važno usklađivati rast mirovina i s inflacijom i s rastom plaća. "To je možda neka najrealnija formula. Ostaje uvijek pitanje doprinosa za mirovinsko osiguranje drugi stup. To je premala kvota i nažalost, opet radnici neće ovisiti o svom ulogu u mirovinski fond jer je on premali i to je ono gdje ćemo i nadalje itekako morati usklađivati mirovine, ovisno o rastu neto plaća ili o rastu cijena", zaključio je Linić.