'IPAK JE TO VRSTA INVESTICIJE I ULAGANJA'

Linić za Direktno: Ova obnova neće biti kao ona poslije rata jer moramo drugima polagati račune

Autor

lb

Građani potresom pogođenih područja čekaju da krene obnova, a već su se počela postavljati pitanja o tome hoće li obnova revitalizirati gospodarstvo tih područja, što smo naučili iz poslijeratne obnove te koje su razlike između ove obnove i one koju je Hrvatska provela '90-ih godina.

14.01.2021. u 16:09
Ispiši članak

O gospodarskim aspektima obnove razgovarali smo s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem.

"Svaki zahvat u obnovi je stvaranje nove vrijednosti. Šteta od potresa je takva da se kreće 'od nule'. To je ipak neka vrsta investicije i ulaganja, a sredstva će prvenstveno doći od Europske unije i ostale humanitarne pomoći. Sve to bi dijelu gospodarstva moglo pomoći.

Građani su pretrpjeli ogromne štete i obnova je za njih nada, povrat povjerenja u institucije. Mnogu očekivati vraćanje socijalnog statusa kakvog su imali prije potresa. Ako se brzo počne ulagati, to će sigurno imati pozitivne učinke na socijalni aspekt, ali i na gospodarstvo", rekao je Linić za portal Direktno.

'Za razliku od one poslijeratne obnove, ovu se ne radi samo sa sredstvima iz državnog proračuna'

Komentirao je sličnosti i razlike između ove obnove i one koju je Hrvatska provela nakon Domovinskog rata.

"Ratne štete i one nastale od potresa drugačije se saniraju. Poslije rata nismo imali puno humanitarne pomoći, nismo imali zajedničkih sredstava iz europskih fondova... Najveći dio poslijeratne obnove išao je iz državnog proračuna.

Osnovni problem je nepovjerenje u politiku i postupke javne nabave. To se mora korigirati, pogotovo ako proceduru želite prilagoditi poduzetnicima s pogođenih područja. Međutim, osnovna razlika je da ovaj put moramo nekome drugome polagati račune. To više nisu samo sredstva iz državnog proračuna, tu su europska sredstva, ali i sredstva hrvatskih građana koji su dali humanitarnu pomoć. Mora se odgovorno trošiti", naglasio je Linić te dodao kako je ovaj put politički pritisak na vladajuće strukture puno veći.

'Državna tvrtka može ići s nešto nižom cijenom obroka'

Osvrnuo se na državnu tvrtku Pleter koja je preuzela zadaću kuhanja toplih obroka za građane na pogođenom području. Naime, iz tvrtke je došao podatak da jedan obrok košta oko 23 kune s porezom na dodanu vrijednost (PDV), što je, kako ističe Linić, iznos s kojim ugostitelji najvjerojatnije ne mogu konkurirati.

"Naravno, ostaje pitanje kako osmisliti iznimke i kako pomoći poduzetnicima s pogođenih područja. Primjerice, postavilo se pitanje zašto za pogođene građane ne kuhaju ugostitelji već državna tvrtka. Međutim, ljudi zaboravljaju da državna tvrtka ima već osigurane plaće i druge troškove. U toj kalkulaciji državna tvrtka može ići s nešto nižom cijenom. Sve i da ugostitelji to preuzmu, tu nema nikakve velike zarade. Uz svu dobru želju, treba biti oprezan jer se mogu dogoditi greške. Pleter kuha i za vojsku, što znači da oni kalkuliraju već s 20 do 30 tisuća obroka dnevno, a ovdje je potrebno oko osam tisuća. S druge strane, poduzetnik mora osigurati zaradu i pristojne plaće radnicima. To se na ovoj cijeni teško može ostvariti", zaključio je Linić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.