POŠUMLJAVANJE DALMACIJE

LIJEPA PRIČA SE NASTAVLJA Boranka sprema drugo izdanje, hrvatski izviđači oduševili cijeli svijet

Autor

Leo Buljan

Boranka, višestruko nagrađivana kampanja za volontersko pošumljavanje opožarenih područja Dalmacije sprema se za drugo izdanje. Hvalevrijedan projekt u organizaciji Saveza izviđača Hrvatske okupio je prošle godine više od 2500 volontera iz svih dijelova Hrvatske te je zasađeno oko 25.000 stabala.

06.04.2019. u 16:22
Ispiši članak

Svojevrsna 'točka na i' cijele kampanje bile su prestižne nagrade koje je neprofitna kampanja osvojila na ovogodišnjim Danima komunikacije u Rovinju. Naime, Boranka je nagrađena Zlatnim Effiem u kategoriji Pozitivne promjene: neprofitni sektor te Grand Prix Effie nagradom za najučinkovitiju kampanju cijelog natjecanja.

Poslovni direktor SIH-a Dan Špicer komentirao je za portal Direktno kako do tada nije upoznat sa slučajem da je neprofitna kampanja ikada nadmašila kampanje velikih korporacija.

"Drago nam je da nas je prepoznala i stručna javnost. Koliko mi je poznato, ovo je prvi put u povijesti da je jedna kampanja osvojila oba Grand Prixa u oba natjecanja. Ponosni smo kao izviđači i predstavnici Boranke.  Zahvaljujemo genijalnim ljudima iz agencija Imago Ogilvy, autorima kampanje i Bornfight, autorima weba, koji su besplatno sudjelovali u kampanji", rekao je Špicer te dodao da je kampanja zbilja krenula od nula kuna.

Iako je službeni kraj pošumljavanja bio još prošle godine, za izviđače je to samo značio novi početak, a mladi volonteri Nevena Nikić i Dario Bogović su u razgovoru za portal Direktno otkrili kako je sve krenulo, ali i da su pripreme za novu Boranku već u tijeku.

"U izviđačkoj zajednici su svi brzo znali da se nešto sprema. Na ljeto sam saznala sve detalje i u našoj udruzi smo zaključili da želimo sudjelovati. A glas se brzo proširio i izvan izviđača, kampanja je bila dobro medijski pokrivena", rekla je Nevena.

Izviđači: Borantka je imala nešto za osobe svih uzrasta

Dario je kroz smijeh istaknuo da ga, sad kad je projekt završio, ljudi na poslu pitaju kad će sljedeća Boranka. "Ljudi na fakultetima, učitelji po školama i moji kolege na poslu me već pitaju kad je sljedeća akcija. Mislim da je projekt toliko odjeknuo u javnosti jer je obuhvatio sve dobne skupine, od sedam do 77. On onih najmlađih koji su crtali borove, pa do onih starijih koji su ih sadili", istaknuo je mladić.

Nevena objašnjava da su se crteži borova 'lijepili' u virtualnu šumu u sklopu službene stranice kampanje, a za svaki crtež se posadilo još jedno stablo.

Poseban detalj priče bile su bojice koje je hrvatska tvrtka Karbon napravila od izgorenih borova s pošumljenog područja. Kako tvrde mladi volonteri, te bojice su djelomično zaslužne za velik broj zasađenih stabala.

"Nije samo da su se svi mogli uključiti, već je postojao i niz načina na koje su to mogli napraviti. Jedni su crtali, a drugi su sadili. Također, održan je velik broj edukacija o očuvanju prirode za učenike i šire. Mislim da je ovaj projekt bio potreban. Ljudi su se osjećali pozvanima da sudjeluju, osjećali su da se ova akcija treba dogoditi, rekla je Nevena", a Dario je dodao da su ljudi "stajali u redovima da se uključe".

Kako tvrdi Dario, ljudi žele volontirati, pogotovo kad je u pitanju očuvanje prirode.

"Ljudi to žele. Kad god pričam s nekime, svi kažu da žele pomoći. Sve iz zanima briga o zelenilu, planeti Zemlji, ali nitko ne zna gdje, što, kako. Ne znaju koga 'povući za rukav'. Boranka im je omogućila da se pridruže", istaknuo je Dario.

Špicer: Ljudi se žele uključiti, samo im treba dobar okvir

Špicer je dodao da ljudi žele nastavak priče, a ne da to ostane samo na komentarima na društvenim mrežama.

"Postavili smo dobar okvir kroz koji se ljudi mogu uključiti. Najlakše je kliknuti na nešto ili nešto podijeliti na internetu, ali ljudi žele da se nešto nakon toga dogodi. Mi smo imali konkretan učinak i rezultati su mjerljivi. Ljudi su svojim rukama djelovali i možemo reći da smo nešto napravili. Ne kaže se bez veze da osoba koja samo zasadi stablo više brine o prirodi. Nakon požarišta, iza nas je ostala šuma. Sadila se bjelogorica, hrast medunac, crni jasen, autohtone crnogorične sorte... Riječ je o sortama koje su kvalitetnije i otpornije na požare. Ljudi često misle da se bilo što može saditi bilo gdje, ali to ovisi o mikrolokalitetu, nadmorskoj visini i mnogim drugim faktorima. U svemu tome su nam pomogli stručnjaci iz Hrvatskih šuma koji su nadgledali sađenje”, rekao je Špicer.

Za Darija, Nevenu i druge izviđače ovakve akcije su izvor zabave, ali i dio života.

"Znate kako je, dio kopa, dio sadi, dio trči po borove. Malo smo se i natjecali među sobom tko će zasaditi više. Naravno, sve pod budnim okom naših nadzornika iz Hrvatskih šuma.

Nevena je dodala da su zadnji vikend akcije djelomično proveli zalijevajući sadnice.

"Bilo je sušno razdoblje pa je dio volontera zalijevao sadnice. Koristili smo brentače, to su one naprtnjače sa štrcaljkama. Nešto što bi sva djeca htjela imati za vodene pištolje”, našalili su se mladić i djevojka.

Na akciji su sudjelovale izviđači, branitelji, osnovne škole, Hrvatske šume, Greenpeace, DVD-ovi te mnogi drugi, a posebno zanimljiv bio je dolazak uprave jedne kanadske tvrtke koja proizvodi kanadere. "Surađivali smo s puno hrvatskih i međunarodnih tvrtki, a preko Veleposlanstva Kanade smo se povezali s tvrtkom Viking Air koja proizvodi kanadere. Njima se izuzetno svidio projekt. Osim što su pomogli sa sponzorstvom, cijela uprava je doletjela da bi pomogli u sađenju na Mosoru", rekao je Špicer.

Također, izviđači ističu da su za projekt dobili pohvale krovne izviđačke organizacije, Svjetske organizacije skautskog pokreta te ne isključuju mogućnost da se sljedećoj akciji priključi i velik broj stranih volontera. Kako dodaje Špicer, sljedeća Boranka trebala bi se održati u terminu krajem rujna i početkom listopada 2019. godine.

Ipak, mladić i djevojka su iskoristili priliku da se posebno zahvale domaćinima akcije, izviđačima i svim građanima Splita koji su im omogućili smještaj te, kako ističu, vrhunski gulaš i grah, neizostavni dio svake izviđačke akcije.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.