KOD ZAGREBAČKOG GRADONAČELNIKA SVE JE MOGUĆE

Je li rujansko iznenađenje Bandićeva kandidatura, podrška nekom od kandidata ili nešto sasvim drugačije

Autor

Marijan Opačak

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić otvorio je radove na istočnom kolniku Avenije Marina Držića koji će trajati do nedjelje, 25. kolovoza. Tom prilikom komentirao je i medijske napise da neće ići u predsjedničku utrku zbog narušenog zdravlja. "Ja ne znam što su mediji objavili, ali ja znam što ću reći koncem 9. mjeseca. Mogu vam samo reći da će biti ugodnih iznenađenja", rekao je Bandić i opet potaknuo nagađanja o mogućoj kandidaturi.

19.08.2019. u 22:10
Ispiši članak

Nije to prvi put da Bandić spominje moguću kandidaturu. Tijekom proslave obljetnice 'VRO Oluja' u Kninu Bandić je, kako je mediji vole nazivati, državničkom izjavom, javnosti bacio bubu u uho po pitanju mogućnosti kandidature za predsjednika Hrvatske.

Treba nam novi Tuđman

"Kao što je Hrvatska stvorena krvlju hrvatskih branitelja na ujedinjenosti domovinske i iseljene Hrvatske, na hrvatskoj podlozi koju je inaugurirao pokojni prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, danas je Hrvatskoj potreban novi Tuđman, čovjek koji će lupiti šakom o stol i koji će ujediniti ljude na tragu rada, znanja, demografske obnove i solidarnosti", rekao Bandić. koji je više puta znao reći kako je spreman prihvatiti svaku funkciju koju mu građani dodijele na poštenim izborima bilo koje razine. Naravno, zagrebački gradonačelnik i dalje smatra da mu je 19-godišnje iskustvo u vođenju Zagreba i sto ljudi dovoljno da od Hrvatske napravi Njemačku.

Početkom studenog 2009. godine Bandić je, konačno slobodan tereta SDP-a, prvi put najavio kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske tada kao neovisni kandidat. "Želim uzorati Hrvatsku radeći kao konj za Hrvatsku. To je moj program", govorio je zagrebački gradonačelnik, predstavljajući svoj program tada medijima te samouvjereno izjavio: "kandidiram se jer sam bolji kandidat i jer ću pobijediti". 

Zagrebački gradonačelnik tada je u kampanji prošao cijelu Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, puzao pred spomenicima, hodao u čarapama, davao nadasve nerealna obećanja i, za njega karakterističnim političkim diskursom koji se u posljednjih nekoliko godina čak i pooštrio, koristio populističku retoriku dodvoravanja biračima. 

Bandić te 2009. godine nije uspio odnijeti pobjedu. U drugom krugu izgubio je od Ive Josipovića, a osvojio je samo 39,74 posto glasova. 

Hoće li uspjeti pobijediti sada teško je prognozirati. Njegovi suradnici i nekadašnji politički teškaši u medijima su rekli kako bi Bandić sigurno završio u drugom krugu, ako se kandidira. Bandić i po njemu nazvana stranka izvan Zagreba nikad nisu uspjeli osvojiti više od nekoliko postotaka glasova. Tako je za Europski parlament Stranka rada i solidarnosti-Milan Bandić 365 osvojila jedva 2 posto glasova.

Nema više žetončića?

Neki su nagađali kako bi najavljeno Bandićevo iznenađenje mogla biti i nova akvizicija, kako ih on naziva žetončića ili neko novo političko ime. Međutim, zvučnih žetončića, nakon što je Milanka Opačić ušla je u Bandićevu stranku, ni mjesec dana nakon što je njena nekadašnja savjetnica i desna ruka Maja Kuhar postala šefica Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te nakon ulaska i bivšeg ministra zdravstva Siniše Varge kojem je Bandić dao u zadatak da ustroji zagrebački zdravstveni holding, odnosno da centralizira sustav zdravstvene zaštite u Gradu Zagrebu i stavi ga pod kontrolu gradonačelnika, žetončića nema na vidiku, a teško je za vjerovati kako će neki trenutni ili bivši politički teškaš ući u Bandićevu stranku.  

Je li onda najavljeno rujansko iznenađenje njegova kandidatura ili eventualna podrška jednom od kandidata ostaje još za vidjeti, iako je ova druga opcija vjerojatnija. Nije nepoznato da Bandić dobro surađuje sa savjetnikom za braniteljska pitanja predsjednice Antom Deurom. Dobro upućeni tvrde kako je upravo Deur veza između Bandića i trenutne predsjednice i voditelja njene kampanje. Kolinda Grabar-Kitarović, s obzirom na događanja i loš rezultat na izborima za Europski parlament, ne može računati  na pobjedu samo uz potporu zagrebačkog HDZ-a te pokušava pronaći još jednog saveznika koji bi mogao donijeti drugi mandat. 

Nastavak suradnje s HDZ-om potreban je i Bandiću. Naime, većinu projekata u Zagrebu Bandić financira iz europskih fondova, a za nastavak financiranja infrastrukturnih projekata treba mu pomoć zagrebačkog i nacionalnog HDZ-a. Ako se u obzir uzme i to da Bandiću trebaju svi njegovi partneri kako bi u rujnu bio izglasan Generalni urbanistički plan, logično je da želi zadržati srdačan nastavak suradnje na svim razinama. Međutim, ako suradnja HDZ-a izostane, onda bi Bandić mogao razmišljati o vlastitoj kandidaturi, ali i podršci drugim kandidatima, pogotovo ako procjeni, a Bandić u političkim procjenama rijetko griješi, da bi Kolinda Grabar-Kitarović mogla ostati bez mandata. 

Koga će Bandić izabrati?

No, upravo bi tada Bandić mogao biti od najveće pomoći trenutnoj predsjednici ili njenim protukandidatu Miroslavu Škori. Naime, ako se Bandić odluči kandidirati, svojim nastupom mogao bi odmoći ili Kolindi Grabar-Kitarović ili Miroslavu Škori.  Njegovi birači, iako ih na nacionalnoj razini i nema previše, ipak bi mogli odnijeti par postotaka onom kandidatu protiv kojeg se Bandić odluči kandidirati i onemogućiti mu ulazak u drugi krug protiv Zorana Milanovića.  

Hoće li se Bandić spustiti toliko politički nisko da poput Ante Đapića i sličnih kandidata na desnici uzima sitne postotke Škori ili Grabar-Kitarović malo je vjerojatno, no sigurno je da će njegov rujanski nastup, bio on podrška ili kandidatura, odrediti trend pobjede jednog od kandidata na desnici, a nju Bandić neće jeftino dati.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.