LETICA ZA DIREKTNO Moja ideja bila je da se hrvatski novac zove Jadran, a glavne konce držala je Hrvatska narodna banka

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća ključno monetarno pitanje bilo je 'skovati' naziv novog hrvatskog novca koji bi bio odmak od hrvatskog dinara. Ključno je bilo originalnošću i čuvanjem hrvatske kulture, odnosno, baštine, kreirati idealno rješenje. Letica je istaknuo kako je imao svoju viziju u cijeloj priči.

"Moja ideja '90-ih bila je da se hrvatski novac zove Jadran, po uzoru na naše otoke, kako bi se najlakše ostvarila ideja monetarne neovisnosti, a i time bi dodatno naglasila važnost, odnosno, uključenost naših otoka što je tada bilo veoma važno", istaknuo je Letica.

Ipak, njegov projekt nije uspio. Napomenuo je kako su ključnu ulogu igrali vodeći političari u to vrijeme, ali i osobe koje su bile vodeće u Hrvatskoj narodnoj banci.

''Puno je tu segmenata koje treba obrazložiti zašto projekt nije uspio. Prije svega, kasnilo se u monetarnom osamostaljenju. Nije tu krivnja bila na Franji Tuđmanu, već na osobama koje su vodile Hrvatsku narodnu banku. Prve skice tog novca radio je Joško Marušić. Za naziv je predložio da se zove Nin po crkvi u Ninu, no ni taj prijedlog nije prošao," rekao je Letica.

Kasnije su idejna rješenja novčanica kuna osmislili Miroslav i Šimun Šutej i Vilko Žiljak čije su karikature u konačnici i prihvaćene te smo dobili naziv prvog službenog hrvatskog novca. 

Svaka novčanica imala je svoju osnovnu boju. Na licu novčanice nalazio se lik jednog velikana hrvatske povijesti i kulture, dok su na novčanici od pet kuna zajedno dvojica obiteljski povezanih hrvatskih plemića. Naličje svih novčanica prikazivalo je panoramu, ili karakterističan motiv jednoga hrvatskog grada. Takav model ostao je i do danas. 

Letica: Nije važan naziv "kuna", već njezin učinak

"Naziv kune nije važan. Ona je bila presnažna i imala je štetne učinke na hrvatsko gospodarstvo. Kada imate precijenjenu kunu onda imate i destimuliran izvoz i stimuliran uvoz, što je bio osnovni problem hrvatske monetarne politike. Trebalo je osigurati blage devalvacije kune da se ne svede sve samo na uvoz, jer bi to bio pokazatelj gospodarske katastrofe'', kazao nam je sugovornik.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je obvezna po pravilima uvesti euro kao svoju službenu valutu. U zadnjih nekoliko godina brojne su debate vođene po tom pitanju, ali još nije došlo do konačnog rješenja. Premijer Andrej Plenković najavio je da će do promjene valute svakako doći, ali se još ne zna kada će to točno biti.

"Uvođenje eura predmet je makroekonomske i makromonetarne analize. To je pitanje jedne ozbiljne analize u kojoj se trebaju raščlaniti pozitivne i negativne stvari te će se dobiti odgovori na pitanja kada uvesti euro, treba li ga uvesti, pod kojim uvjetima i slično", zaključio je Letica za Direktno.