Letica za Direktno: Mnoštvo lijevih inicijativa, platformi i stranaka posljedica je urušavanja SDP-a, ali i krize ljevice u Europi

U biti, sve je to već viđeni scenarij, u kojem se politička scena počinje jasno dijeliti na desnu i lijevu, s nešto malo unaprijed gubitničkih opcija u sredini.

Da je pozornica političkih igrokaza započela sa svojim kombinatorikama, a posebice ova lijeva, potvrđuje nam i politički analitičar i sociolog, dr. Slaven Letica u razgovoru za naš portal.

''Pojava mnoštva političkih inicijativa, platformi i stranaka koje sebe vide kao 'ljevicu', nije posljedica samo krize i urušavanja SDP-a, nego je i refleks duboke i dugotrajne krize tradicionalne ljevice u gotovo svim europskim zemljama.

Ta je, pak, kriza posljedica dugotrajnih i dubokih tehnoloških i socijalnih promjena u suvremenim europskim društvima. Zalaganje za radnička, manjinska i ljudska prava, za građanske i slobode te za izgradnju države blagostanja dovedeni su u pitanje pojavom Velike recesije i financijske krize 2008. Nakon Velike recesije svima je postalo jasno da Europska unija i njene zemlje sa skupom 'državom blagostanja' ne mogu ekonomski preživjeti ekonomski rat sa zemljama u kojima su 'troškovi države' bili nekoliko puta niži'', komentira nam dr. Letica.

Grupacije nastale iz različitih razloga

Kaže da kada se govori o novim hrvatskim lijevim strankama, ''neke su nastale kao disidentske ili otpadničke stranke SDP-a (Demokrati Miranda Mrsića), neke su klasična ideološko-aktivistička ljevica (Radnička fronta, Možemo), neke su nastale bijegom matične stranke na desnicu (nakon bijega HNS-a na desnicu, nastao je GLAS), neke su narcistička elitistička liberalna ljevica (Pametno), neke su stranke-hibridi koje su nazivom ljevica (Milan Bandić 365 - Stranka rada i solidarnosti) dok su u stvarnosti – nazovimo ih tako – stranke opće političke prakse''.

''Konačno, tu je i START (Stranka antikorupcije, razvoja i transparentnosti) koja još uvijek nije javno jasno definirala svoj ekonomski, socijalni, kulturni i ekološki program, pa je javnost uglavnom doživljava kao lijevu stranku koja će se boriti protiv korupcije i za promjene u pravosuđa'', nastavlja Letica.

Nadalje, kaže on, ''potencijalnom strankom bez jasnog ideološkog predznaka može se smatrati i 'Antikorupcija' sudca Mislava Kolakušića. Međutim, ta potencijalna stranka, kao i Živi zid i MOST, bliže su određenju antisistemskih stranaka, nego klasičnim lijevo-desnim određenjima''.

Dr. Letica smatra da će Europski parlamentarni izbori za sve hrvatske lijeve, dakako i desne, političke projekte, platforme i stranke biti  trenutak istine.

''Oni koji uspiju, a takvih će biti vrlo malo (uz SDP, jednog europskog zastupnika mogle bi maksimalno dobiti još dvije stranke ljevice), moći će nastaviti kakav-takav politički život na hrvatskom političkom tržištu. Ostali će moći samo slijediti tragikomični primjer stranke bivšega predsjednika Republike dr. Ive Josipovića ''Naprijed Hrvatska – Progresivni savez'", zaključio je naš sugovornik.