uzdrmana španjolska

Letica o Kataloniji: Tužno je gledati krvave scene, povijest se ponavlja, bitna je razlika u odnosu na raspad Jugoslavije

Autor

Rafael Jurčević

Katalonski referendum o neovisnosti, održan u nedjelju, uzdrmao je temelje Kraljevine Španjolske, ali otvorio i niz rasprava o statusima drugih europskih regija koje se žele odvojiti od matičnih država te o pravu na samoodređenje.

02.10.2017. u 16:51
Ispiši članak

Katalonija se već stoljećima nalazi u sastavu Španjolske. Povijest im je uvelike slična drugim raznim narodima koji žive kao manjina u višenacionalnim državama, prolazili su kroz razdoblja velike samostalnosti u okviru tih država, ali i razdoblja kad se svaki oblik autonomije i kulturne samosvojnosti gušio. Zadnjih par desetljeća ponovno su se izborili za status autonomne pokrajine unutar Španjolske, s određenim stupnjem fiskalne i administrativne samouprave. Bez obzira na samoupravu, Katalonci smatraju kako se njihov kulturni identitet ne izražava dovoljno u okviru  Španjolske, ali i smatraju kako bi trebali imati veći udio u podjeli poreza.

'Katalonija će otvoriti i niz pitanja koje muče cijelu Europu, ali i područja izvan Europe'

Današnja Katalonija teritorijalno je kompaktno područje sa 7,5 milijuna stanovnika, što je više od dosta članica Europske unije. Iznimno je razvijena, a njezina metropola Barcelona svjetski je poznati centar i iznimno jako financijsko, trgovačko, industrijsko i turističko središte. Barcelona je sa svojim nogometnim klubom jedan od najpoznatijih brendova u Europi, što izaziva simpatije mnogih za njihovu borbu za neovisnost.

Najveći problem za Katalonce stvara činjenica da po Ustavu Španjolske nemaju, kao ni druga španjolska autonomna područja, pravo na odvajanje. Za razliku od bivših socijalističkih republika poput republika u sastavu SSSR-a, Čehoslovačke i Jugoslavije, koje su imale pravo na odvajanje, Katalonci nemaju pravo ni na održavanje referenduma ni na odvajanje. No postavlja se pitanje mogu li ustav i zakoni biti iznad prava i želje određenog stanovništva na samoodređenje te postoji li mogućnost opstanka države u kojoj drugi najmnogoljudniji narod ne želi živjeti u višenacionalnoj državi i koji je potpuno mirno želio izraziti svoj stav.

U hrvatskim medijima često se vuku paralele s Hrvatskom i našim odvajanjem od Jugoslavije ili čak pokušajem odvajanja takozvane Republike srpske krajine od ostatka Hrvatske. Pitanje je u kojoj se mjeri može uspoređivati slučaj Katalonije sa slučajem Hrvatske, jer je Hrvatska jasno po Ustavu SFRJ imala pravo na odvajanje, dok kod srpske pobune u Hrvatskoj nije postojala pravna mogućnost, a i kod srpske pobune se radilo o nasilnom izdvajanju i etničkom čišćenju.

Letica: Španjolska ima unitarni sustav

Situaciju u Španjolskoj za Direktno je komentirao politički analitičar Slaven Letica.

"Povlače se naravno razne analogije između Katalonije i bivše Jugoslavije, Čehoslovačke i SSSR-a, ali tu postoji bitna razlika. Španjolska ima unitarni sustav", rekao nam je Letica i dodao da nakon ovoga treba doći do razgovora u Španjolskoj i dogovora o konfederaciji, iako ne vjeruje da bi Katalonci pristali na španjolskog kralja.

Letica je dodao i da ga žalosti ono što je jučer vidio u medijima: "Tužno je opet vidjeti da se povijest ponavlja, vidjeti policijsku represiju, razbijene glave...".

Katalonija će otvoriti i niz pitanja koje muče cijelu Europu, ali i područja izvan Europe (Kurdi). Letica je istaknuo kako u Europi postoji puno naroda bez svojih država i da bi se jedna razvijena i uređena Belgija vjerojatno raspala da je ne drži na okupu ideja EU. "Velika Britanija je zbog referenduma o izlasku također u problemima, jer su se pojačale autonomaške i republikanske ideje u Škotskoj i Sjeveru Irske".

"Istok Europe je još u goroj situaciji, pogotovo gdje postoje polusatrapski režimi gdje su nemogući demokratski procesi pri samoodređenju naroda", zaključio je na kraju Letica pomalo pesimistično.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.