KRŠENJE DONESENIH MJERA PROTIV PANDEMIJE

Letica: Ljude treba motivirati, a ne im prijetiti; ponašanje Hrvata u Domovinskom ratu treba navoditi kao primjer

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Nakon što je ministar zdravstva Vili Beroš izjavio kako ga žaloste vijesti iz Zadra, Šibenika i Splita da se mladi okupljaju po kafićima iza zatamnjenih stakala i piju te se općenito stekao dojam da se u Dalmaciji, iz koje svaki dan dolazi sve veći broj zaraženih korona virusom, manje pridržavaju mjera koje je u borbi protiv pandemije donio Nacionalni stožer za civilnu zaštitu, zamolili smo za komentar takvog ponašanja sociologa i političkog analitičara prof. dr. Slavena Leticu koji je i sam Dalmatinac iz Podgore.    

04.04.2020. u 20:38
Ispiši članak

"Sve te mjere Stožera koje se odnose na ljudsko ponašanje; od socijalne izolacije i distance do pranja ruku, nošenja maski i ograničenja kretanja su ponašanja o kojima liječnici nešto znaju, ali ne znaju dovoljno", napominje naš sugovornik te ističe da je na kršenje mjera u Dalmaciji i potajno okupljanje u kafićima ispravno reagirala jedino ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić koja je na konferenciji Stožera pokušala motivirati ljude na pridržavanje mjere.

"Markotić je intuitivno procijenila da će više imati uspjeha ako se Dalmatince motivira da se natječu jer oni imaju taj 'dišpet' te da ako požele mogu biti najbolji u svijetu, dok su drugi članovi Stožera poput ministara Beroša i Davora Božinovića te Krunoslava Capaka u nekoliko navrata izražavali nezadovoljstvo i počeli prijetiti, što smatram da je u ovoj situaciji sasvim pogrešan pristup", ističe Letica.     

Nužno angažiranje psihologa

I upravo iz tog razloga, ponavlja, smatra da su se ne samo u nacionalnom, nego i u županijskim kriznim stožerima trebali angažirati stručnjaci koji su eksperti za ponašanje ljudi; od djece, mladih do onih koji se bave psihologijom mase kako bi se pronašao način da se motivira ljude da se ponašaju onako kako je dobro za njih i za zajednicu.

U pogledu okupljanja mladih po zadarskim kafićima, Letica nije začuđen te ističe kako su mladi i inače skloni buntu, prosvjedu i često dovode u pitanje autoritete. No smatra da postoji način kako da se i njih motivira. "Evo kako su se Bad Blue Boysi u Zagrebu pokazali kao jedna paradigma odgovornog ponašanja u vrijeme pandemije i nakon potresa u Zagrebu i  tako ponizili sve te aktivističke udruge koje su se sada povukle u 'mišje rupe', dok se u teškim trenucima pokazalo kako jedna navijačka skupina zna odgovoriti izazovima trenutka", napominje Letica. 

Univerzalni problem

Na pitanje kako komentira učestalo kršenje samoizolacije u Hrvatskoj čime se ozbiljno ugrožava zajednica  i oslabljuje borba protiv pandemije, Letica odgovara kako je to univerzalni problem jer mnogi jako teško podnose izolaciju i samoću. "Primjerice, ja osobno mogu biti godinu dana usamljen i u izolaciji, a moja žena ne može to biti niti šest sati", duhovito iznosi primjer u svojoj obitelji ističući kako su na individualnoj razini ogromne razlike.   

Smatra i kako u aktualnoj krizi trebamo iskoristiti činjenicu da iza sebe imamo ratno iskustvo, odnosno Domovinski rat u kojem su ljudi uspjeli danima, pa i mjesecima boraviti izolirani u podrumima pod granatama. "To je korisna prošlost koju treba navoditi kao primjer i motivirati ljude kako Hrvati kada treba mogu i znaju biti u izolaciji i podnositi izvanredne uvjete", obrazlaže. 

Ambasadori dobre volje

Letica navodi kako mu je jasna frustracija nepridržavanjem mjera članova Nacionalnog stožera koji iz dana u dan rade po 16 sati dnevno, ali da moraju uzeti u obzir da ima i onih koji su u još goroj situaciji od njih. "To su liječnici i zdravstveni djelatnici koji su 24 sata dnevno u riziku od zaraze i koji su, iako nevidljivi javnosti, zapravo prave zvijezde u ovoj krizi", poručuje. 

Ponavlja kako se članovi Stožera moraju ugledati na Alemku Markotić i ne prijetiti kaznama nego motivirati ljude što je abeceda pozitivne psihologije.  

"Možda ne bi bilo loše da krizni stožeri u svoj tim uključe i svojevrsne ambasadore dobre volje koji bi poznavajući mentalitete ljudi i koji su njihovi uzori mogli potaknuti građane na drugačiji vid ponašanja. Za Dalmatince to bi mogao biti jedan Goran Ivanišević", predlaže. 

Južnjački temperament

Na naš upit može li se i u tzv. južnjačkom temperamentu naći jedan od uzroka većem kršenju mjera i ograničenja, jer su 'sjevernjaci' generalno  discipliniraniji, više poštuju pravila i distanciraniji su jedni od drugih, Letica odgovara da to potvrđuje sam fenomen širenja zaraze u mediteranskim zemljama kao što su Italija, Španjolska i Francuska čiji se žitelji prilikom pozdravljanja ljube, tapšaju te vrlo strastveno razgovaraju zbog čega je mogućnost zaraze puno veća.  

"Dakle,  brzina širenja zaraze vezana je i uz kulturu života i ponašanja", zaključuje naš sugovornik.  

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.