stiže sutra

Leljak zbog arhiva dolazi u Hrvatski sabor, otkrio nam je tko ga je pozvao

Autor

Direktno.hr

Roman Leljak, slovenski publicist i istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije i autor niza knjiga kojima se razobličava djelatnost bivše jugoslavenske Službe državne sigurnosti, pozvan je u utorak u Hrvatski sabor na sastanak s Mostovim timom vezano za kreiranje Zakona o državnom arhivu. Kako je Leljak rekao u razgovoru za direktno.hr, tema razgovora bit će pripremanje Zakona o državnom arhivu s Mostovim timom u cilju potrebe otvaranja Državnog arhiva javnosti. Kako tvrdi, poziv je išao preko Nikole Grmoje.
06.02.2017. u 10:56
Ispiši članak

Podsjetimo, predsjednik Hrvatskog sabora i čelnik Mosta Božo Petrov u subotu je na svom Facebooku objavio kako arhivi u Hrvatskoj moraju biti dostupni svima pod jednakim uvjetima i da nitko ne mora navoditi posebne razloge ili pobude za istraživanje arhiva. Istaknuo je da su stručnjaci i povjesničari ti koji su kompetentni govoriti o temama iz prošlosti, a da bi oni mogli objektivno zaključivati, mora im se omogućiti pristup dokumentima Državnog arhiva te će tim zakonom dostupnom učiniti građa nastala prije 22. prosinca 1990. godine.

Leljak smatra, s obzirom na način na koji je Petrov objavio nužnost otvaranja Državnog arhiva koristeći objavu na Facebook profilu, da se radi o tome kako zatvoriti Državni arhiv, a ne kako ga otvoriti za javnost.

"Na sličan način djelovalo se u Sloveniji kad je Državni arhiv u Sloveniji postao zatvoren. Naime, Državni arhiv u Sloveniji bio je otvoren 2006. pa su istraživači mogli slobodno koristiti dokumente i raditi. No prije dvije godine je zatvoren Državni arhiv u Sloveniji pod tezom zaštite ljudskih prava. Arhiv više nije bio dostupan za istraživače. Prema zakonu iz 2006. koji je do prije dvije godine bio na snazi, svi oni koji su bili nositelji političkih funkcija u bivšem sustavu u Sloveniji su se mogli istraživati. Sve što je protiv njih postojalo u dokumentima, bilo je dostupno za javnost", objasnio je Roman Leljak. 

Prema Leljakovim riječima, nakon donošenja Zakona o zatvaranju Državnog arhiva u Sloveniji nositelji političkih funkcija u SFRJ izjednačeni su s ostalim građanima koji nisu bili na funkcijama pod tezom zaštite ljudskih prava.

"Ja bih rekao da se prava žrtve ne mogu izjednačiti s pravima onih koji su počinili zločine i kršili etička pravila dok su bili na političkim funkcijama. Koliko vidim, u Hrvatskoj se na sličan način žele zatvoriti arhivi pod krinkom da se žele otvoriti i izjednačiti prava onih koji su bili nositelji političkih funkcija u bivšoj SFRJ sa svim ostalim građanima te da budu zaštićeni, a da ih se ne može kazneno progoniti", naglasio je slovenski publicist.

Roman Leljak u utorak će se sastati s Mostovim timom koji priprema Zakon o Državnom arhivu.

"Moja namjera je objasniti im srž problema koji se tiče arhivske građe i korištenje dokumenata. O toj se problematici previše govori u dnevno-političkim aktualnostima. Državni arhiv mora biti potpuno otvoren, jer svatko mora znati što se događalo, a taj Zakon ne smije štititi nositelje političkih funkcija SFRJ-a", poručio je naš sugovornik. 

Kako nam je rekao Leljak, u Državnom arhivu mogu se pronaći zanimljivi dokumenti koji su vjerojatno ostaci ostataka od svega što je moglo biti.

"Dokumenti koji se nalaze u Državnom arhivu mogu upućivati na počinjene zločine od strane nositelja političkih funkcija. To što je ostalo u arhivima, treba pustiti da povjesničari pronađu i prouče. U Zakonu mora postojati i odredba u kojoj svi državni organi koji su tada radili u SFRJ moraju bez ikakvih operativnih zahtjeva predati dokumente. Iz prakse mi je poznato da bi tu moglo biti problema. Naime, slovenska tajna služba iz doba SFRJ do današnjih dana Republici Sloveniji nije predala dokumente, jer se brani operativnim odredbama. Ne mogu postojati nikakve odredbe kojima se brani predaja dokumenata. Slovenija u svom zakonu nije imala takve odredbe pa su slovenski državni organi to odmah iskoristili tako da mnogi dokumenti nisu predani Državnom arhivu", zaključio je Roman Leljak razgovor za direktno.hr. 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.