Leljak za Direktno o odlasku Janše: U Sloveniji su pomiješali što je desnica, a što ljevica

Zastupnike u novom sastavu Državnog zbora (parlamenta), koji ima 90 članova, pri čemu ih se 88 bira s lista političkih stranaka, a dvoje s lista dviju nacionalnih manjina, dobilo je samo pet stranaka koje su prešle izborni prag od četiri posto. Golobova je stranka osvojila 35,54 posto glasova i 41 zastupnički mandat, što do sada nije uspjelo nijednoj drugoj u povijesti slovenske demokracije.

Drugi najveći broj glasova na izborima u nedjelju pripao je Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) dosadašnjeg premijera Janeza Janše.

Jesu li ovakvi rezultati iznenađujući, što se može očekivati od novog premijera te kako će to utjecati na Hrvatsku odnosno rješavanje hrvatsko-slovenskih pitanja za portal Direktno komentirao je Roman Leljak, publicist i istraživač komunističkih zločina.

"Mogu reći da smo svi na neki način bili iznenađeni ovim rezultatom, svakako nije bio očekivan. Prije svega smo se iznenadili tako velikom razlikom. Naime, znali smo da će svi protivnici Janše izabrati Goloba kao kontravarijantu i to se i dogodilo. Dakle, Janšini protivnici izabrali su njega kao neko novo lice", rekao je Leljak uvodno i naglasio kako misli da će vrijeme pokazati svoje.

Spomenuo je i najave novoizabranog slovenskog premijera. "Golob je tijekom izbora govorio da poreze treba povećati, da je to jedini način za izlazak Slovenije iz krize", naglasio je naš sugovornik. 

Janša se na neki način dodatno eksponirao i u agresiji Rusije na Ukrajinu tako je izjavio da Ukrajini treba "konkretan datum" kad će po ubrzanoj proceduri biti primljena u Europsku uniju, jer to vidi kao institucionalnu "sigurnosnu garanciju" nakon što se završi ruska agresija. "Ako se Ukrajini ne da konkretan datum ulaska u EU, onda EU niti ne zaslužuje da se tako zove", rekao je jednom prilikom. Zanimalo nas je je li možda i to na neki način koštalo slovenskog premijera određenog broja glasova budući da su ga prozivali da Sloveniju izlaže opasnosti.

"U medijima se stalno isticalo pitanje 'ugrožava li Janša dodatno Sloveniju' i to je zasigurno imalo nekakav mali utjecaj", rekao je Leljak i istaknuo kako su Slovenci vrlo rado pomogli Ukrajincima.

"U našoj općini imamo izbjeglice iz Ukrajine i kad smo skupljali za njih pomoć, ljudi su se pokazali i u novčanom smislu i hranom", rekao je.

Osvrnuo se na slovensku vanjsku politiku.

"Svi znamo da je u posljednje dvije godine Slovenija imala jaku vanjsku politiku koja je bila prepoznata i cijenjena. Ako uzmemo u obzir hrvatsko i slovensko vođenje Europske unije ipak možemo reći da se Slovenija pokazala malo boljom. Tako da sada možemo reći da je Slovenija na vanjskoj politici puno izgubila", kaže.

Rješavanje hrvatsko-slovenskih pitanja

Zanimalo nas je i što možemo očekivati kada su u igri otvorena hrvatsko-slovenska pitanja. Jedan od primjera je ribolovni sporazum. Naime, Janšin plan bio je da se do parlamentarnih izbora s Hrvatskom uredi poseban dogovor o ribolovu u Piranskom zaljevu i da ga se predstavi kao napredak u odnosima sa susjednom državom, no taj plan se izjalovio.

Kako su na sastanku u ožujku najavili Plenković i Janša, radilo se o privremenom rješenju za ribolov u Piranskom zaljevu kojim bi se relaksirali odnosi zbog neriješenog pitanja granice na moru, pri čemu bi to prestalo biti opterećenje za ribare u Sloveniji i Hrvatskoj, a našao bi se "benigniji način od policijskih kazni" kako bi se ribari mogli normalno baviti svojim poslom. Slovenskoj oporbi to nije odgovaralo.

"Golobu je nedavno postavljeno pitanje kako će funkcionirati taj novi sporazum koji se trebao provesti između Hrvatske i Slovenije, a on je odgovorio da je hrvatski premijer podržao Janšu na izborima i da on sada treba znati da je došla nova vlast", rekao je Leljak. Na pitanje misli li da će novi premijer unazaditi odnose Hrvatske i Slovenije, Leljak je istaknuo: "Vidjet ćemo, prva izjava je išla u tom smjeru. Ipak treba znati da više od 300.000 Slovenaca svake godine odlazi u Hrvatsku na more, da je ne znam koliko objakata u Hrvatskoj u slovenskom vlasništvu, tako da bi se svakako trebalo ići u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Svake tenzije koje idu u nekom drugom pravcu nisu dobre", naglasio je.

"Lijeva opcija je stalno spominjala 'orbanizaciju Mađarske', a to je nešto  što se pojavljuje čak i u Hrvatskoj. To je sasvim nepotrebno. Mađari imaju svoju državu, odakle pravo nama iz Slovenije i Hrvatske govoriti o orbanizaciji? To je njihova stvar. Razna zaoštravanja u smjeru da Slovenija neće biti dobra s Mađarskom jer oni imaju nekakv drukčiji politički sistem nisu u redu. Živimo u istom podneblju i moramo raditi na tome da surađujemo što bolje", rekao je.

Neki politički analitičari ističu kako bi pobjeda Janše u Sloveniji i Marine Le Pen  u Francuskoj bio bi samo poticaj za krajnje desne populističke ideje, zanimalo nas je što o tome misli Leljak.

"Kakva je to desna politika? Do posljednjih godina Slovenci nikada od države nisu dobili novac na račun. Primjerice, dobili smo novac u doba korone, razne dodatke. U ove dvije godine umirovljenici u Sloveniji su dobili 100 eura više na svoj račun. Dobili smo i različite pomoći, 300 eura, poslije Nove godine dobili su svi po 150 eura zato što je poskupjela struja i grijanje. Također, svatko od nas tko ima stalni boravak dobio je 300 eura za 2020. godinu i 150 eura za 2021. godinu kako bismo mogli otići na odmor. Ne znam kada se to u povijesti dogodilo. Janšina vlada je sada zagovarala manje poreze, manje oporezivanje plaća, a nova vlast, ljevica koja se bori protiv 'fašistoidne desnice' govori da plaće treba više oporezivati i sl. U Sloveniji su pomiješali što je desnica, a što ljevica.

Moramo jedanput završiti s tom poviješću. Fašisti su bili '41 godine, sad je neko novo vrijeme. Činjenica je da od 1945. godine nismo uspjeli pokopati sve žrtve i za to se moramo boriti, ali ako se borimo zbog pokopa tih žrtava, to ne znači da se borimo za ideale iz tog vremena. Mnogo opasnija je krajnja ljevica. Primjerice ljevica u Sloveniji - oni su u svoj program napisali da treba dodatno oporezivati sve koji imaju stanove ili kuće veće od 120 kvadrata. Primjera radi, građani u Ljubljani koji su u manjem stanu ne moraju ništa platiti, a ljudi koji žive na selu i imaju kuću, oni bi trebali dati 80 eura više. To je ono što nije u redu. Svi smo različiti i svatko ima svoje mišljenje i ako nećemo graditi društvo koje će to podržavati ići ćemo iz krajnosti u krajnost", zaključio je Leljak za Direktno.