SIGNAL NEZADOVOLJSTVA

Leinert-Novosel: Danas se svemu lijepi etiketa populizma; Škoro očito živi s narodom i zna što ga muči

Autor

mjš/n1

Komunikologinja i sveučilišna profesorica s Fakulteta političkih znanosti Smiljana Leinert-Novosel komentirala je kandidaturu Miroslava Škore na predsjedničkim izborima, kao i poteze aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović oko objave kandidature za novi mandat.

23.06.2019. u 21:11
Ispiši članak

Krenimo s kandidaturom Miroslava Škore, jedan vrlo neobičan možda početak. Jedna kraća objava na njegovoj Facebook stranici, dakle bez nazočnosti novinara i kamera. Dakle, nije mu se moglo postaviti nikakvo pitanje.

Svatko bira neki svoj način. Miroslav Škoro nije nepoznat javnosti. Zato je on morao napraviti nešto što je efektno, što mu omogućuje da u vrlo kratkom vremenu zapravo pošalje ključne poruke, što je on jako dobro i učinio. On je vrlo vješt komunikator. Za razliku od drugih, on je sada u poziciji, recimo za razliku od Kolinde Grabar-Kitarović, on se nalazi u poziciji izazivača, on mora na neki način izaći s nečim novim, s nečim što bi skrenulo pozornost, što bi dodatno motiviralo i privuklo biračko tijelo na koje on primarno računa i na taj način on sužuje manevarski prostor sadašnjoj predsjednici. Vidjet ćemo zapravo, mi još uvijek nismo čuli hoće li se ona na kraju kandidirati ili ne, ali kao što mnogi danas komentiraju - vrijeme joj pomalo istječe.

On je isto tako i najavio jačanje predsjedničkih ovlasti. Dakle, mi zapravo od razdoblja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana nemamo nismo imali jaku poziciju, mijenjao se naravno Ustav, imamo Vladu kao glavnog igrača na političkoj sceni koja odlučuje o svemu.

On je najavio da želi nagli zaokret. Jer da se ovako dalje nastaviti ne može. Vjerojatno pod tim podrazumijeva i ključne intervencije u ovlasti i funkcije predsjedničke za koje se on kandidira. On je očito procijenio da neke stvari nedostaju toj funkciji. Nije on nešto novo izmislio, mi to svi komentiramo kao nešto novo.

Da, ali u javnosti se jedno vrijeme zapravo spominje mogućnost da se predsjednik, s obzirom na ovlasti koje ima svede na nekakvu mjeru normalnu, a to bi značilo zapravo da ga se bira zapravo u parlamentu kao u nekim državama, dakle da predsjednik zapravo bude jedna protokolarna funkcija, bez nekih pretjeranih ovlasti.

Ja bih rekla da se o toj promjeni arhitekture politike zapravo ne može ovako govoriti da bi se tu ipak trebalo ovo doživjeti kao neku incijalnu želju da se otvori razgovor o tome što bi se moglo napraviti da stvari funkcioniraju bolje. Meni se čini da je ovaj njegov prijedlog zapravo potaknut razočaranjem u inicijative građana koje završavaju kako završavaju. Dakle, signal se šalje - mi smo nezadovoljni, mi želimo da se nešto mijenja. Na kraju, ne mijenja se ništa. Više u tom smislu mi se čini da on pokušava nešto promijeniti. 

Danas se etiketa populizma lijepi svemu i svakome. Svi su populisti koji osluškuju ljude, koji žele nešto na tom tragu riješiti. Stvar je zapravo da na taj način kad gledate kroz povijest bilo jako puno populista. U zadnje vrijeme ih je nepregledno puno, gdje god se okrenete svi su populisti uglavnom. Ono što treba razlikovati, to je zapravo briga da se konkretno rješavaju problemi ljudi, da se pritom bude realan, da se razumije i osluškuje biračko tijelo i da se to radi na jedan duži logičan period. To je ono što nije populistički. Populistički je kad podilazite na kratki rok, kad želite vi postati popularni, a zapravo znate da uopće to što ste obećali ne možete izvesti do kraja. Meni se čini da su ovdje možda dobre namjere jer Miroslav Škoro je osoba koja očito živi s narodom, sluša narod i zna što ga muči. On očito na tragu toga želi nešto promijeniti. Ja bih to doživjela i interpretirala kao početak razgovora upravo o tome kako raditi što efikasnije i kako doći do što boljih rezultata i na kraju kako taj referendum pravilno iskoristiti kao korektiv nekih problema u odlučivanju, piše N1.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.