DINAMIKA

Kusić: Preporuke Vijeća za suočavanje s prošlošću unutar godine dana

Autor

Direktno.hr

Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, osnovano na sjednici Vlade u četvrtak 2. ožujka, svoje će sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje s prošlošću Vladi dostaviti do 1. ožujka 2018., potvrdio je u petak Hini njegov predsjednik Zvonko Kusić, te pozvao cjeloklupnu javnost da izbjegavanjem prejudiciranja rada Vijeća omogući tome tijelu kvalitetan rad.

03.03.2017. u 15:06
Ispiši članak

"Vlada Republike Hrvatske je 2. ožujka 2017. donijela Odluku o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, definirala njegove ciljeve, zadaće i temeljna načela djelovanja te imenovala njegove članove", istaknuo je Kusić. 

Kao što je u Odluci navedeno, cilj osnivanja Vijeća je suočavanje s otvorenim povijesno-ideološkim pitanjima o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj od početka Drugog svjetskog rata do proglašenja neovisnosti RH kroz strukturirani i institucionalizirani dijalog kako bi se povećalo razumijevanje, nadišle postojeće društvene podjele i izbjegle manipulacije, napomenuo je.

"Zadaća Vijeća je raspraviti i na objektivan način suočiti se s prošlošću te nastojati postići konsenzus o načinu rješavanja otvorenih pitanja. Polazišna točka rasprave trebao bi biti jasan otklon od svakog totalitarizma sadržan u Rezoluciji Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, kao i u Izvorišnim osnovama te najvišim vrednotama ustavnog poretka iz članka 3. Ustava RH", pojasnio je nadalje.

Sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje s prošlošću i na pravno reguliranje uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima, utemeljene na znanstveno valoriziranim povijesnim činjenicama, Vijeće će Vladi dostaviti do 1. ožujka 2018., istaknuo je Kusić.

Rad Vijeća također obuhvaća i prijedloge za očuvanje kulture sjećanja, znanstveno istraživanje, dokumentiranje, politiku imenovanja ulica i trgova, omogućavanje pristupa arhivskoj građi te način obrazovanja djece i mladih u vezi s kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda za vrijeme vlasti nedemokratskih režima.

Kusić je napomenuo kako u ovom trenutku Vijeće još nije započelo s radom, niti usvojilo metodologiju svoga rada.

"Stoga bi svaka javna rasprava o temama kojima će se Vijeće baviti značila prejudiciranje njegovih preporuka i ujedno bi predstavljala nastavak tumačenja prošlosti bez utemeljenja na znanstvenom istraživanju i stručnoj raspravi", smatra.

Kad Vijeće započne djelovati javnost će o tijeku njegova rada biti pravodobno informirana, istaknuo je, te pozvao "sve kojima je stalo do demokratskog uključivog društva da Vijeću za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima omoguće kvalitetan rad".

Uz Kusića, u Vijeću su i predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest Ivica Lučić, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen područje Jasenovac Nataša Jovičić, redoviti profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Ivo Goldstein, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, te dekan splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir.

U njemu su i izvanredni profesor na riječkom Pravnom fakultetu Budislav Vukas, izvanredni profesor na osječkom Pravnom fakultetu Mario Vinković, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Nevio Šetić, redoviti profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru Mladen Ančić, redoviti profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Jasna Omejec, docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Marta Dragičević Prtenjača, docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu Vanja-Ivan Savić, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Nenad Zakošek i redoviti profesor na tom fakultetu Tihomir Cipek.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.