'Kuščević je ostvario napredak u sferi digitalizacije i transparentnosti, ali zamjerke su na reformama javne uprave'

Aktualni ministar Lovre Kuščević naslijedio je na svojoj poziciji Mostovog ministra Ivana Kovačića koji je obavljao i funkciju potpredsjednika Vlade. 

Kuščević je na ovo mjesto došao s mjesta ministra graditeljstva i prostornog uređenja, a prije toga je godinama bio na čelu Općine Nerežišća. Također je bio i vijećnik u Splitsko-dalmatinskoj županiji, voditelj prodaje u privatnim tvrtkama i direktor, pa se može reći kako posjeduje raznoliko političko i poslovno iskustvo. Na čelu male bračke općine postao je poznat i van Brača, spominjalo se kako je u njegova tri mandata smanjena nezaposlenost i konsolidiran proračun. Njegov mandat je bio obilježen i po uvođenju naknade za novorođenu djecu od 7.000 kuna.

Nakon što je imenovan prvi puta u Vladu, neki mediji su pisali kako Kuščević predstavlja "desnu" struju u HDZ-u i Vladi te da kadrovski predstavlja Dalmaciju. Pisalo se također kako Kuščević pozdravlja s "Hvaljen Isus", a i on je spominjao kako se tako javlja i na telefon. No u zadnjih pola godine je dobrim dijelom "došao na zub'" desnom biračkom tijelu. Prva prekretnica bila je Istanbulska konvencija, a druga je reforma izbornog zakonodavstva.

U oba slučaja Bračanin je podržao vodstvo stranke te se izložio napadima nezadovoljnih članova ili simpatizera HDZ-a. Postao je i politički tajnik HDZ-a umjesto Davora Ive Stiera, no dobrim dijelom je izgubio dosta na popularnosti među desnim dijelom HDZ-a.

Percepcija javnosti o ministru Kuščeviću nije najpovoljnija po njega. Više istraživanja je pokazalo kako ga čak polovica građana ne zna, što je svojevrsni rekord. Čak i kad je dolazio u centar pozornosti hrvatske javnosti, to nije bilo na najbolji način. Nespretne izjave o "mjerenju aplauza" te o "kupnji kočija" su mu više odmogle nego pomogle u karijeri.

Ministar se trudi, ali to nije dovoljno

Portal Direktno je za potrebe analize rada ministra uprave Lovre Kuščevića konzultirao dvoje stručnjaka za javnu upravu  koji su imali i praktičnog iskustva u upravljanju sustavom javne uprave - bivšu ministricu s Ekonomskog instituta Dubravku Jurlinu Alibegović i bivšeg državnog tajnika Mihovila Škaricu s Pravnog fakulteta.

Jurlina Alibegović smatra kako se ministar Kuščević trudi, ali da taj trud nije dovoljan za veće pomake u javnoj upravi:

"Iako se ministar Kuščević trudi u provođenju svojih zadaća, mišljenja sam da u području javne uprave postoje ključne zadaće kojih se ministar još uvijek nije prihvatio. Prvenstveno tu mislim na reformske poteze usmjerene na nužnost smanjivanja izuzetno velike rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi.

I ovaj ću put ponoviti ono što sam puno puta javno govorila, a to je postojanje velikih preklapanja odgovornosti između ministarstava, drugih javnih tijela i lokalne i regionalne samouprave. Njihova posljedica je neadekvatno pružanje javnih usluga i osiguranja javnih dobara, prekomjerno trošenje javnih sredstava i nedovoljno korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Zbog svega toga je važna reforma javne uprave koja uključuje cjelokupan sustav uprave na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ne treba zaboraviti da su dio toga javna i komunalna poduzeća, pravne osobe agencijskog tipa i druge institucije koje obavljaju svoje zadaće u pružanju javnih usluga građanima i poduzetnicima.

Državna uprava treba biti dobro organizirana, u funkciji građana i poduzetnika, a njeni rezultati rada trebaju biti mjerljivi konkretnim pokazateljima rezultata. Suradnja između pojedinih tijela državne uprave treba biti potaknuta ostvarivanjem utvrđenih strateških ciljeva i mjerenjem postignuća putem zajedničkih pokazatelja o čemu se treba brinuti ministar uprave".

Stručnjakinja za javnu upravo također ima iskustva i kao ministrica uprave u prvoj HDZ-ovoj i Mostovoj vladi koja je bila izuzetno nestabilna, pa smo je upitali je li sustav sam po sebi inertan te koliko ministar zapravo bez političke podrške može promijeniti u svom resoru: 

"Sustav je inertan u tolikoj mjeri koliko pojedina ministarstva, druga tijela javne vlasti, Vlada, drugim riječima, ukoliko ministri, čelnici tijela javne vlasti i predsjednik Vlade Republike Hrvatske ne prepoznaju i ne potiču ključne promjene kako bi se postigla korisnički usmjerena i inovativna javna uprava. Inertan sustav znači da svi obavljaju zadaće kao i do sada, a rezultati su veoma mršavi te njihov utjecaj na ostvarenje javnih zadaća nije usmjeren promjenama koje vode u do odličnog".

Vlada ništa ne radi na reformama javne uprave

Kritizira također Vladinu politiku promjena u javnoj upravi, mišljenja je kako ministri i Vlada ništa ne rade na reformama javne uprave: 

"Dat ću samo dva primjera. Donošenje novog zakona o sustavu državne uprave bilo je planirano za 2017., a zakon još nije donesen. Što se tiče definiranja modela funkcionalne i fiskalne decentralizacije te utvrđivanja i uspostavljanja optimalne teritorijalne organizacije u državi provedba je planirana u 2018., osim izrade i donošenja propisa ili njihovih izmjena i dopuna koji su planirani za 2019. Još je pet mjeseci do kraja ove godine pa ćemo pratiti njihovo ostvarenje".

Jurlina Alibegović je za Ekonomski institut nedavno izradila prvo istraživanje u Hrvatskoj o poreznoj autonomiji hrvatskih gradova u razdoblju 2002.-2016., čiji su rezultati ukazali da je ograničenje razvoju gradova i ograničena porezna autonomija u ostvarivanju prihoda. To znači da je financiranje gradova porezima nije dovelo do snažnih izvora financiranja javnih potreba građana. 

Kaže i kako je već 2010. izradila, zajedno s kolegama, Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju, a s obzirom na to da su isti problemi ostali, nikako ne može ocijeniti rezultate rade ministra Kuščevića visokom ocjenom.

Kuščević bi se, prema riječima bivše ministrice, trebao više angažirati u poticanju općina za zajedničko pružanje pojedinih javnih usluga, ali i za to da što više županija, gradova i općina potpiše Sporazum o sadržaju i načinu korištenja uvida u osobne podatke kako bi se ubrzala digitalizacija javnih usluga.

Ministar može utjecati na nova zapošljavanja

Bivšu ministricu smo i pitali može li ministar Kuščević ikako utjecati na zaustavljanje zapošljavanja u državnim službama te krije li ministarstvo broj zaposlenika: 

"Upravo s ciljem povećanja transparentnosti podataka u javnoj upravi pokrenula sam Statistički prikaz Ministarstva uprave u kojem se nalaze najvažniji javni podaci kojima Ministarstvo uprave raspolaže i koji bi se trebao objavljivati kvartalno.

Na žalost ne objavljuje se tom dinamikom. Dio tih podataka su i podaci o zaposlenima u državnoj službi.

Zadaća je ministra da komunicira sa svojim kolegama ministrima o svim aktivnostima koji se tiču zapošljavanja u državnoj upravi.

To uključuje i poštivanje odluke o zabrani novog zapošljavanja i ne davanja suglasnosti pojedinim resorima za novo zapošljavanje prije donošenja pravilnika o unutarnjem redu i plana prijama u državnu službu, a vodeći se odlukom Vlade o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama".

Škarica: Rad ministra Kuščevića zaslužuje ocjenu jedan

Škarica je s druge strane znatno kritičniji prema radu ministru Kuščevića. Njegov rad ocjenjuje nedovoljnim zbog toga što smatra kako ministar nije napravio nikakve značajnije iskorake u upravljanju svojim resorom: 

"Značajnijih uspjeha (još) nema. To ne znači da nema manjih i svakodnevnih unaprjeđenja i poboljšanja funkcioniranja javne uprave koji se uglavnom događaju u sferi digitalizacije i transparentnosti. Međutim, oni ne predstavljaju značajnije strukturne iskorake i promjenu samog modela javnog upravljanja u Hrvatskoj. Takvih reformi nema, a sve je tiša i javna rasprava o njima, što je također u bitnom i odgovornost aktualnog ministra".

Škarica također kaže kako se informarizacija i digitalizacija ne mogu smatrati nekakvim velikim uspjehom aktualnog ministra jer to nisu politički osjetljiva pitanja u kojoj bi se ministar trebao izboriti za provedbu te da bi se provedba provela u bilo kojoj Vladi. Najvećim grijehom ministra Kuščevića smatra donošenje lanjskih izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, tkz. lex šerif:

"Takvim je izmjenama učinjena duboka i dugoročna šteta razvoju demokratskih političkih procesa i standarda u lokalnoj samoupravi, a omogućeno je daljnje koncentriranje moći u rukama pojedinca, sa svim negativnim posljedicama koje iz tog mogu proizići, a o čemu nas nebrojeni primjeri iz povijesti uče".

Sustav je ostao jednako birokratiziran i neučinkovit

Ministru Kušćeviću Škarica zamjera i to što, kako kaže, suštinski ne razumije javnu upravu niti se trudi tu istu javnu upravu učiniti javno dostpunijom i modernijom. Ista kritika je i na račun Vlade koja po Škarici ne čini ništa kako bi osigurala bolju javnu upravu : "Pomaka ima, ali sustav je ostao birokratiziran, zatvoren i neučinkovit". 

No Škarica ima i pohvala za određene pomake koje je ministarstvo uprave i aktualna Vlada učinila u području javne uprave:

"Pozitivnu ocjenu zaslužuje nadogradnja sustava e-građani novim  uslugama, kao i veća dostupnost i transparentnost službenih registara, evidencija i drugih javnih podataka. Pohvale zaslužuju i najave o harmonizaciji platnih sustava u javnom sektoru i uvjetovanju visine plaće radnim učinkom službenika.

Ipak, bez integriranja takvih mjera u širu reformu službeničkog sustava, koja podrazumijeva promjene u procesu zapošljavanja, napredovanja, razvoj modernog kompetencijskog okvira, kao i izgradnju sveučilišnog obrazovanja za javnu upravu, takve mjere neće polučiti očekivani rezultat niti su same za sebe dovoljne za podizanje osposobljenosti i motiviranosti službenika u javnoj upravi".

Ministar može i mora provoditi reforme

"Decentralizacija, s druge strane, neće doći sama od sebe. Ona je prvenstveno plod opredjeljenja da želimo živjeti u decentraliziranoj državi. Takvog opredjeljenja od strane najvažnijih političkih aktera u Hrvatskoj nema pa decentralizacijski procesi stagniraju. Vlada posvemašnja fetišizacija središnje države bez čije se intervencije i pomoći danas ne mogu riješiti ni najbanalniji problemi na lokalnoj razini", napominje Škarica o decentralizaciji države te kaže kako je u mandatu aktualne Vlade napravljen čak i korak unatrag zbog toga što su kapaciteti lokalnih i regionalnih jedinica dodatno oslabljeni smanjenjem stopa poreza na dohodak, a kompenzacijske mjere samo dodatno povećavaju financijsku ovisnost lokalne samouprave o središnjoj vlasti i sužavaju njihovu ionako slabu fiskalnu autonomiju.

Bivši državni tajnik također dodaje kako se ne može govoriti o tome da pojedini ministar ne može provesti neke svoje ideje ili reforme. Smatra da je upravo posao ministra osigurati ili se izboriti u Saboru, kroz Vladu ili stranačku bazu za provedbu reformi.

Povećano zapošljavanje u državnoj upravi Škarici nije problem ako se radi o kvalitetnim službenicima. Za njega je glavno pitanje kako povećati učinak zaposlenika, a ne koliko je radnika. Upozorava kako je potrebno napraviti analizu koliko je potrebno ljudi u državnoj upravi te kako bi ih se bolje iskoristilo: 

"Zapošljavanje novih službenika u izravnoj je nadležnosti ministra uprave koji svake godine, nakon konzultacija s čelnicima drugih tijela državne uprave, donosi Godišnji plan prijema u državnu službu. Bez takvog plana, odnosno izravnog pristanka ministra uprave nije moguće novo zapošljavanje u tijelima državne uprave".

Ministarstvo kaže kako im je prioritet nadogradnja sustava e-Građani

MInistarstvo je pak u edukativnoj kampanji nabrojalo što sve spada u prioritete u budućnosti.

Uz nadogradnju i redizajn e-Građana, u planovima za daljnju digitalizaciju javne uprave ministar je posebno istaknuo niz projekata koji se financiraju iz EU fondova, od onih koji podižu kompetencije i kvalitetu u javnoj upravi, do onih koji su namijenjeni korisnicima njihovih usluga.

Ministarstvo uprave za ovu godinu najavljuje i pokretanje sustava e-Pristojbe kao jedne od zajedničkih horizontalnih komponenti koja će omogućiti elektroničko plaćanje upravnih pristojbi i naknada, a u kasnijim fazama i plaćanje ostalih pristojbi (sudskih, javnobilježničkih, turističkih...). 

"Do kraja ove godine planiramo omogućiti kartično plaćanje u uredima državne uprave kako korisnici ne bi odlazili na dodatne šaltere i kupovali taksene marke", pojasnio je  ministar, dodajući da je za uspostavu sustava i trogodišnji projekt predviđeno više od 38 milijuna kuna, od čega su do 85% bespovratna sredstva iz ESF fonda.

Kao jedan od ključnih projekata ministar je posebno istaknuo uspostavu Centra dijeljenih usluga (CDU) kojim će se objediniti državna informacijska infrastruktura i omogućiti zajedničko korištenje IKT resursa i istih aplikativnih rješenja s ciljem njihove racionalizacije.

"Sva tijela javnog sektora moći će koristiti zajedničku, pouzdanu i skalabilnu IKT infrastrukturu prema paradigmi oblaka (Clouda). CDU predstavlja jednu od dugoročnih mjera u sklopu Nacionalnog programa reformi i podrazumijeva snažnu političku obvezu. Riječ je o sredstvima u visini više od 305 milijuna kuna, od čega su do 85% bespovratna sredstva iz ERDF fonda. Kao što se vidi, svi novi projekti sufinanciraju se iz EU sredstava te je utjecaj na proračun minimalan jer će tek oko 15 posto sredstava iz samih projekata pasti na teret državnog proračuna“, zaključio je ministar Kuščević.

Svoju ocjenu rada ministra Kuščevića možete dati u anketi: