Kuščević jača status u stranci, ali slabo prolazi kod birača

Aktualni ministar uprave Lovro Kuščević, kako smo već u analizi rezultata rada naglasili, nije pretjerano prepoznatljiv hrvatskoj javnosti.

Iako je često gostovao u popularnim televizijskim emisijama, nekoliko puta se istaknuo svojim izjavama, ipak ga skoro polovina građana po nekim istraživanjima ne poznaje. To je jedan od mogućih i najvjerojatnijih razloga zašto je odaziv na anketu o Kuščeviću bio znatno manji nego kod nekih drugih ministara. Drugi također bitan razlog je što je zadnjih tjedana u hrvatskoj javnosti sve podređeno sjajnim nogometašima, pa se čitatelji i nisu pretjerano zamarali političkim i drugim temama.

Kuščević je u ocjeni gledatelja dobio uglavnom palac dolje. Čak je 73 posto čitatelja dalo palac dolje, što dovoljno govori kakva je njegova percepcija u desnijem biračkom tijelu nakon svih peripetija oko Istanbulske konvencije i problemima u stranci oko statusa Davora Ive Stiera i Mire Kovača.

Prije tih događaja Kuščević se nije pretjerano isticao ni svojim izjavama ni stavovima, ali ga se uglavnom svrstavalo među stranačku desnicu. Nakon smjene Kovača i Stiera i posebno nakon njegovih izjava oko referenduma "Narod odlučuje", ministrova popularnost je znatno opala među dobrim dijelom biračkog tijela. No u isto vrijeme njegov je položaj u stranci ojačao.

Javna uprava je ključ budućnosti hrvatskog gospodarstva 

Brački HDZ-ovac je na čelu izuzetno bitnog ministarstva. Javna uprava je ključ bilo kojeg uspješnog društva i gospodarstva. Iluzorno je očekivati uspješno gospodarstvo bez brze, efikasne i kvalitetne javne uprave. Sve bivše socijalističke države imaju problema s izgradnjom dobre javne uprave, što dovoljno govori o tome koliko je potrebno graditi kvalitetnu javnu upravu. 

Napori oko reformi javne uprave uglavnom se u Hrvatskoj svode na digitalizaciju javnih usluga, ali i na stidljive pokušaje decentralizacije. Drugi problem koji postoji kod javne uprave je taj što postoji znatna razlika između javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj, a "output" koji hrvatski građani dobiju u pruženoj usluzi često nije dovoljan. Dobar dio građana je nezadovoljan i povećanjem broja državnih službenika, dok u isto vrijeme postoje restriktivne mogućnosti otkaza za loše radnike.

Nedavno je i politički analitičar Davor Gjenero za Direktno u analizi prvih pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji napomenuo kako će javna uprava biti ključ hrvatske budućnosti u europskom savezu. Gjenero je također istaknuo kako će prvi test za hrvatsku javnu upravu biti hrvatsko predsjedanje Europskom unijom, u kojem će se zapravo vidjeti može li se naša javna uprava prilagoditi europskim standardima.

Izborni zakon se mora prilagoditi novim vremenima

Svi ti problemi i izazovi stoje i pred aktualnim ministrom, ali i nekim budućim ministrima. Pitanje izbornog zakona je također u domeni ovog ministarstva. Nevladine udruge jačaju sa svojim pritiscima na aktualni izborni zakon koji je već godinama na snazi. Iako svaka Vlada pokazuje određenog interesa za modernizaciju izbornog zakona, niti jedna se nije upustila u veće promjene, no vjerojatno je kako će se Kuščević ili netko drugi morati ozbiljno pozabaviti ovom temom. 

Najlakši način za jačanje javne uprave je naravno digitalizacija javnih usluga. Ona je u fokusu i aktualnog ministra. Usluga e-građani je već više puta prepoznata i u svijetu, ali cilj Hrvatske bi trebao nastaviti s naporima digitalizacije te se barem približiti istočnoeuropskim zemljama koje su u tome najdalje otišli, poput Estonije. Naravno svi napori za digitalizaciju javne usluge neće imati svrhe ako se pristup internetu u Hrvatskoj globalno ne poboljša, ali to ipak nije dio Kuščevićevog resora.

Decentralizacija je također bitna tema, koja je dugo godina bila u fokusu javnosti, ali je sada znatno manje prisutna u javnom prostoru. Rasprave o decentralizaciji se u Hrvatskoj uglavnom svode na to treba li ukinuti županije, no glavni cilj decentralizacije trebao bi biti u tome da se lokalnim jedinicama ostavi veći dio fiskalnih prihoda, ali i većih ovlasti kako bi se postigla veća učinkovitost državne uprave u pružanju usluga građanima. Na to su upozorili i stručnjaci za javnu upravu Dubravka Jurlina Alibegović i Mihovil Škarica u analizi portala Direktno, koji su nezadovoljni radom aktualnog ministra na pokušajima decentralizacije Hrvatske.