komentar medijskih sloboda
KULJIŠ 'Vlast u Srbiji ima puno veći utjecaj na medije nego u Hrvatskoj, to se ne može uspoređivati'
Hrvatska se u redovitom godišnjem izvješću Reportera bez granica (RSF) za 2018. o slobodi medija u svijetu našla na 69. od 180 mjesta, što je za pet mjesta bolje u odnosu na 2017. kada je prema Indeksu slobode medija zauzela 74. mjesto. S druge strane susjedna Srbija je nazadovala za 10 mjesta i zauzima 76. mjesto po slobodi medija.
Prema izvješću RSF-a, Hrvatski novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine često su podvrgnuti maltretiranju. Kleveta je kriminalizirana, a vrijeđanje "Republike, njezinog znakovlja, himne ili zastave" je kažnjivo kaznom do tri godine zatvora, podsjeća RSF.
Još gore, "ponižavajući" medijski sadržaji su kriminalizirani od 2013., ističe ta nevladina udruga. Radi se o tzv. "sramoćenju", kaznenom djelu za koje se novinar može proglasiti krivim iako je izrekao istinu, ali sudac može procijeniti da ta istina nije u javnom interesu. Taj je članak Kaznenog zakona uveden 1. siječnja 2013.
Direktorica Ureda za Balkan Reportera bez granica (RSF) Pauline Ades-Mevel je za Srbiju upozorila kako je stanje sve gore otkad je Aleksandar Vučić postao predsjednikom države.
"Klima je veoma agresivna od izbora Aleksandra Vučića za predsjednika Srbije u travnju prošle godine. Zapazili smo pogoršanje u smislu da postoji nekažnjivost, da se napadi na novinare šire i da nitko s visokih pozicija nije osudio to što su novinari izloženi uvredama ili fizičkim napadima", kazala je Ades-Mevel za srpsku agenciju Beta.
O stanju sloboda hrvatskih medija, ali i medija u Srbiji pitali smo dugogodišnjeg novinara, urednika i publicista Denisa Kuljiša koji je godinama kritizirao stanje u medijima u dvije države, ali i strukovne organizacije koje bi se trebale boriti za veće slobode.
Vučić ima puno veći efektivni utjecaj na medije
"Vučić kontrolira medije u Srbiji, to je sigurno. Ako postoji povećan broj napada, to znači da mediji igraju neku ulogu. U Srbiji postoji velika opozicija Vučiću. Vodeći tjednici poput Nedeljnika, Nina i Vremena su izrazito antivučićevski orijentirani, to je čista opozicija. Osim toga najveći medijski pogon u Srbiji KKR je također izrazito kritičan prema Vučiću. On ima jaku oporbu u medijima" rekao nam je Kuljiš i dodao kako Vučić ipak kontrolira javni tv servis, tabloide i neke privatne tv kuće.
Kuljiš smatra kako je efektivni utjecaj vlasti na medije u Srbiji puno veći nego u Hrvatskoj pogotovo na javnu televiziju i neke privatne tv kuće: "Naravno da vlast kontrolira javni servis. Jedina je razlika u tome što srpska državna televizija ima veliki utjecaj na građane. Jer tamo nema privatne konkurencije kao u Hrvatskoj", dodao je i objasnio je kako vlast nekad utječe na druge načine i na privatne tv kanale kao što Vučić ima jak utjecaj na TV Pink i TV Happy: "Vučić koristi TV Pink kao što je nekad Milanović koristio RTL i Novu da ne mora ići na HRT. To je paralelni politički utjecaj preko tobože nezavisne medijske scene. Lakše je to kad imaš tabloide. On zapravo kontrolira i javnu televiziju, ali i neke gledane privatne kanale. U tom smislu je apsolutno veća kontrola vlasti koju tamo ima predsjednik i vladajuća stranka, tu nema nikakve usporedbe s Hrvatskom."
Za slučaj Vučićevog dovođenja svojih novinara u Zagreb i namještenih pitanja te odnosa Vučićeve suradnice Jadranke Joksimović prema hrvatskim novinarima, rekao je da ga to i ne čudi te da su se takve stvari događaju i u američkim medijima.
Stanje u Hrvatskoj je bolje, ali mediji nemaju utjecaja
Za situaciju u Hrvatskoj Kuljiš kaže kako je stanje medijskih sloboda bolje utoliko što u Hrvatskoj ne postoji nikakva represije vlasti u smislu progona ljudi. Posebno je naglasio problem koji se spominjao i u izvještaju o Reportera bez granica, a to je kažnjavanje klevete i sramoćenja: "To je stravičan problem. Ti zakonski instituti su već uništili hrvatsko novinarstvo, Sad je kasno bilo što reći o tome. Po ovim zakonima ne smiješ ništa ni pisati"
"U Hrvatskoj svaka vlast ima utjecaj na javnu televiziju te ima neke 'dealove' s printanim izdavačima. Sve ostalo je privatno. A privatni mediji biraju trenutak kad će podržati ili napasti vladu. U Hrvatskoj danas printani mediji manje više podržavaju Plenkovićevu vladu jer nitko ne vidi alternativu. Svi bi se boje desnice unutar HDZ-a ili van HDZ-a, jer smatraju da to Hrvatsku vraća u najcrnje scenarije iz 90-ih. Na ljevici ne vide opoziciju", istaknuo je Kuljiš.
Dodao je također kako su i mediji uvidjeli u zadnje vrijeme kako je jedina opozicija na ljevici Živi zid te za njih smatra da će svima pomrsiti račune.
Na pitanje hoće li se odnos medija prema toj stranci promijeniti u slučaju njihovog daljnjeg rasta Živog zida, Kuljiš odgovara kako se do sada pokazalo da mediji u Hrvatskoj i nemaju prevelikog utjecaja na izbore: "Koliko su trubili mediji protiv Mosta, pa što im je štetilo? Svi su mediji bili upregnuti za ljevicu i desnicu, a Most je usprskos tome osvojio toliko glasova. Kad su se riješili Mosta, morali su podržati vladu trulog kompromisa. Živi zid raste jer su ljudi realno nezadovoljni. Imate slučaj Slavonskog Broda. Ljudi tamo ne mogu disati, ne mogu piti vodu, a svi su ovršeni. Što tu mediji mogu kako bi utjecali na njih? Mogu im samo prikazivati turske sapunice."
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.