Svjedok Gordana Malića

Kuljiš: Holy me cinkala zbog SMS-a, Hudika: Cenzura pod SDP-om najgora

Autor

Direktno.hr

30.11.2014. u 20:33
Ispiši članak

Reporteri bez granica i ove su nas godine svrstali u red zemalja s relativno neslobodnim medijima. Najviše u prilog toj tvrdnji ide činjenica da je Hrvatska četvrta zemlja na svijetu koja je uvela kazneni delikt sramoćenja. Novinari, odvjetnici i predsjednički kandidati u emisiji Svjedok Gordana Malića na Osječkoj TV bili su jedinstveni u stavu da je riječ o sramotnoj odluci. Uvođenje tog zakona podržao je tada i predsjednik Josipović.

Najpoznatiji slučaj novinara optuženog po Zakonu o sramoćenju je onaj Slavice Lukić, novinarke Jutarnjeg lista, koja tvrdi da vlast radi po istom obrascu koji je uspostavio Ivo Sanader.

„Ja sam napisala seriju tekstova o Medikolu. Zašto je taj slučaj zanimljiv? Zato što je to privatna poliklinika koja je vrlo obilato, vrlo izdašno i najizdašnije od svih drugih privatnih zdravstvenih ustanova financirana iz HZZO-a, dakle s javnim novcem zdravstvenih osiguranika. Smatrala sam da je jako važno propitivati zbog čega ta privatna poliklinika dobiva toliko novca, nekoliko puta više nego bilo koja druga“, rekla je Lukić dodavši da će do kraja ove godine spomenuta poliklinika dobiti 600 milijuna kuna iz državnog proračuna.

Novinarka smatra da je prozvane najviše razljutilo jer je izvukla podatak o količini novca, nakon čega je uslijedila serija tužbi. Nju su tužili, a ne nakladnika, jer je u kazneni zakon uvršteno djelo „koje je savršeno da bi vas kao novinara uništili“.

Rekla je kako je dobro da se digla prašina oko tog slučaja, jer je on na neki način pomogao u osvješćivanju javnosti o ozbiljnosti tog problema.

„Mi imamo situaciju da od premijera Ive Sanadera na ovamo predstavnici vlasti sklapaju paktove s medijskim vlasnicima, a jačaju kaznenu represiju prema novinarima, i onda nas predstavnici vlasti uvjeravaju da je to najbolji način da podignemo razinu odgovornosti javne riječi. Mislim da je to potpuno pogrešan put i smatram da su predstavnici vlasti itekako svjesni da je to pogrešan put, ali to im je lakše i ležernije“, dodala je Lukić, rekavši kako je riječ o „dealovima“ s medijskim vlasnicima i s novinarima koji pišu pozitivno o vlasti.

„Ono što je sada možda još u neku ruku i teže jest činjenica da se mediji kontroliraju, ne samo s Markovog trga, nego i iz Ureda predsjednika“, istaknula je novinarka.

S njom se slaže i Denis Kuljiš, izdavač e-magazina Žurnalisti.

„Sasvim je očito da ova Vlada vodi jednu apsolutno restriktivnu politiku prema medijima. Ona je naslijedila od Sanadera jedan sustav kontrole koji je bio posredan, a bazirao se na koruptivnim odnosima između izdavača i vlasti. Sadašnja vlast taj je odnos u potpunosti preuzela, nije ga ni na koji način promijenila i još je počela voditi jednu politiku osobne vendete protiv novinara i pojedinaca koji na bilo koji način smetaju. To se ne odnosi samo na Vladu, nego na cijeli SDP-ov lijevi spektar“, rekao je Denis Kuljiš.

Dodao je kako na taj način ciljaju ljude koje žele ušutkati i onemogućiti, a s druge strane dižu cijelu vojsku novinara koji su financirani preko vladinih ureda, ministarstava i institucija pod vladinom kontrolom.

„Trenutno vodim višegodišnji proces zbog jednog SMS-a koji je kao krivično djelo. To nema nigdje na svijetu. Radi se o tome da sam Mireli Holy bio uputio jedan SMS u kojoj sam joj iznio razloge zbog kojih mislim da žena koju je odabrala za šeficu kabineta nije prikladna za tu funkciju i to sam napravio na jedan najprijateljskiji način… Tu poruku je dala toj ženi i ona je to odnijela bilježniku i to se upotrijebilo protiv mene da ja širim neke dezinformacije koje bi mogle naškoditi ugledu ili interesima osobe o kojoj je riječ... Koristi se institut krivičnog progona zbog SMS poruke, to je nevjerojatni presedan. Mislim, to će onemogućiti bilo kakvu komunikaciju“, rekao je Kuljiš.

Hudika: Vlast vrši reket prema medijima koji kritički pišu o vlasti

Andreja Hudika, glavna urednica portala Index.hr, rekla je da je u 12 godina postojanja njenog portala politička cenzura za vrijeme SDP-ove vlasti gora nego ikada.  

„Naravno, politička cenzura vrši se samo prema onima koji kritično pišu prema vlasti, a oni koji ne pišu kritično i podilaze vlasti, oni su nagrađeni od te iste vlasti, i to na način da im se snižavaju porezi, da im se opraštaju dugovi i tu prvenstveno mislim na tiskane medije. Ta cenzura se vrši, ne samo da se vrši cenzura, nego se vrši i reket prema medijima koji kritički pišu o vlasti, i to kroz razne inspekcije i razna kažnjavanja“, rekla je aludirajući na početak otkrivanja afera SDP-a, odnosno Slavka Linića. Index je, unatoč Linićevim pozivima na stezanje remena, objavio fotografije s dočeka Nove godine 2013. u Dubaiju, nakon čega je krenula represija prema njihovom portalu.

„Uvođenje kaznenog djela sramoćenja za mene je neosporno bila posljedica volje politike da disciplinira prvenstveno novinare, ali i druge sudionike javne komunikacije. Prve reakcije u Saboru kad je izglasan kazneni zakon s tom odredbom bile su da su političari bili presretni i da su smatrali da će se konačno stati na kraj tim 'nepoćudnim novinarima' koji su pisali svašta“, kazala je odvjetnica Vesna Alaburić.

Dodala je da je ta odredba vrlo loša zato što izjednačava iznošenje istine i neistine i dovodi novinare u situaciju da kazneno odgovaraju i u situacijama kada iznose istinite tvrdnje, a ne radi se o strogo privatnom osobnom obiteljskom životu određene osobe.

Njezin kolega Emil Havkić rekao je kako je 2011. godine u naše kazneno zakonodavstvo uvedeno kazneno djelo sramoćenja s obrazloženjem da ono postoji u Austriji, Švicarskoj i Sloveniji, a tvrdi kako se samim time vidi da se prepisivalo.

„Nikada prepisivanje bilo koje odredbe koja je vrijedila i funkcionirala u nekim zemljama i unošenje u pravni poredak druge zemlje nije donijelo kvalitetne rezultate. Tako da se doista postavlja pitanje zašto smo od 193 zemlje članice UN-a odabrali upravo ove tri zemlje. Koliko čujem od ljudi koji su upućeniji u to kako je došlo do tih izmjena, navodno se radilo i o idejama o političkoj kontroli prostora slobode govora“, rekao je Havkić.

„Ja sam za to da se novinari osuđuju na zatvorske kazne. Naime, mnogim novinarima bilo bi puno lakše da ih se osudi na zatvorsku kaznu nego da im se dosuđuju kazne od 50, 60, 80 tisuća kuna. U slučaju da se novinare osuđuje na zatvorske kazne, bar bi bilo jasno u kakvom društvu živimo i kakvo novinarstvo imamo i kakav odnos zakonodavca, odnosno pravosuđa prema novinarima i novinarstvu imamo. Ovako sve to prolazi ispod radara…Radije sam za to da me osude na kaznu zatvora nego da me osude da nekoj barabi moram dati 100 tisuća kuna zbog pogrešnog glagola“, izjavio je u emisiji Ladislav Tomičić, novinar Novog lista.

Predsjednički kandidati protiv ovakvog Zakona

Zakon o sramoćenju u emisiji Svjedok komentirali su i predsjednički kandidati.

„Protiv sam odredbi Zakona o sramoćenju zato što one jako sužavaju rad novinara. Apsolutno sam za sve novinarske slobode. Naravno, pozivam novinare na etiku i da objavljuju istinite činjenice jer svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali nitko nema pravo na svoje činjenice. Novinari su danas u društvu u ovom trenutku recesije ovako i onako pod pritiskom. Dodatne odredbe o sramoćenju još više otežavaju njihov položaj. Kao što znamo, novinari su otvorili i najveće afere u društvu i najveće probleme u društvu i oni moraju biti u toj poziciji da i dalje u okviru istraživačkog novinarstva otvaraju teme koje su bitne za društvo. O sebi sam pročitala svakakvih tekstova i vjerojatno ću ih još pročitati, ali ne pada mi na pamet tužiti novinare. Držim to dijelom slobode, slobode izražaja, slobode tiska i tu slobodu moramo pod svaku cijenu zaštititi“, rekla je predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović.

„Ja mislim da je tu negdje tanka granica gdje je uistinu sramoćenje, a gdje je cenzura. Nažalost postoji nekada nešto što prijeđe mjeru i što je moguće, trebalo bi procesuirati, ali u nikom slučaju to ne bi smjelo ići u pravcu cenzure“, rekao je Milan Kujundžić.

„Ima pojava kada mediji pređu granicu, to je točno. Međutim, dužnost je medija, to je njihova fundamentalna obveza, da ljudi saznaju istinu, a ta istina najviše ljude zanima i najviše za njih može imati dobre i loše posljedice, to je ponašanje političara. Oni koji predstavljaju društvenu vrlinu, koji su izabrani od naroda, oni moraju dozvoliti da se njih skenira malo pedantnije, bolje, pa da riskiraju da se otkrije nešto iz njihovog privatnog života… On mora biti spreman da se sazna što je za njega neugodno. I to nije sramoćenje, to je put prema istini“, rekao je Ivan Rude.

„Mislim da kategorija slobode, ili je ima za sve, ili je nema za nikoga, a posebno za nositelje poruka kao što su mediji“, rekao je don Ivan Grubišić.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.