Kuleša na HRT-u reagirao na Sarnavkinu peticiju: 'Moram priznati da tu treba biti vrlo pažljiv'

Kutleša je rekao da se u obnovi katedrale iskazalo veliko zajedništvo nadbiskupije, Vlade i cijelog građevinskog sektora. Posebno je istaknuo ulogu Građevinskog fakulteta. Naglasio je da je riječ o prvoj gotičkoj crkvi u ovom dijelu Europe koja se obnavljala u potresu te da je veliki izazov bio kako je obnoviti. Na kraju je, rekao je, hrvatsko znanje nagrađeno svjetskim nagradama. Radostan je i jer će po prvi puta otkako je 2023. postao nadbiskup na Badnjak biti prva misa bi trebao slaviti u prvostolnici. Naglasio je kako je katedrala ne samo glavna crkva nadbiskupije nego i metropolije. "Još je veći značaj katedrale na kulturnom polju, svi dobro znamo što katedrala znači za cijeli hrvatski narod i za grad Zagreb", rekao je.

Na pitanje kako on kao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup vidi situaciju u Hrvatskoj, rekao je da uvijek prvo gleda ono što je pozitivno. "Ne bih rekao da je tako sve crno kako se u medijima prikazuje. Nekada imate osjećaj da se namjerno više stavlja naglasak na negativno, rekao je i dodao kako se posvuda gdje ide, u Caritasu, na susretima u župama, osjeti zajedništvo". Smatra da situacija nije idealna, ali da i za to postoje neki razlozi. "Normalno je da u društvu nije dobro da svi isto misle i da isto razmišljaju. Svatko ima pravo izražavati svoje mišljenje, a nekada se mi s tim mišljenjem ne moramo slagati. Ali uvijek je vrlo važno naglašavati ono što nas povezuje, ne ono što nas razdvaja, i vrlo je važno, pogotovo u vrijeme Adventa i Božića na to stavljati naglasak".

Poručio je da se treba težiti zajedništvu. "Jer ako idemo za dijalogom, onda će se društvo sve više i više izgrađivati. Ako želimo težiti za tim da bude više podjela, onda će biti i više podjela. Tu je crkva vrlo važna, jer ona sjedinjuje različite slojeve, bogate, siromašne, školovane, neškolovane i sve one druge različite slojeve društva koje dolaze u crkvu. Možda se u zadnje vrijeme osjeti da se crkva želi isključiti iz svih procesa i tokova u društvu ali crkva je vrlo važan faktor za izgradnju jedinstva nekog društva u kojem djeluje", poručio je.

FOTO: Goran Mehkek / CROPIX

Molitelji na Trgu bana Jelačića i demokratska prava

Komentirao je peticiju da se molitelji koji se sastaju svake prve subote u mjesecu, izmjeste s glavnog zagrebačkog trga. Kazao je da su u demokracijama trgovi uvijek bili mjesta susreta i različitih razmišljanja. "Meni je normalno da se svaki građanin Republike Hrvatske, jer živi u demokratskoj državi, ima pravo okupljati se po pravilima i zakonima Republike Hrvatske. Ako se nešto ne čini kako treba, onda institucije trebaju djelovati. Tako i molitelji", poručio je.  I što se tiče crkvenog prava, rekao je, nema prepreka za njihovo okupljanje jer u ne vidi da su oni protiv feminizma i prava žena. "Moram priznati da tu treba biti vrlo pažljiv i treba uvijek gledati demokratska dostignuća našega društva jer ako počnemo sa zabranama, onda nastaju veći problemi", zaključio je.

Rekao je da incident u kojemu je jedan muškarac gazio po ružama koje su bile položene za žrtve femicida nije istraživao. "Nisam bio prisutan i nisam toliko istraživao, govorim ovdje o nakani okupljanja na javnim trgovima. Vrlo je važno naglašavati slobodu i demokratsko pravo. Ako gledamo što nekome smeta, onda ćemo samo dolaziti do zabrana. Ja sumnjam da bilo tko moli protiv nekoga drugog, jer to nije duhu kršćanstva. Trebamo moliti za nešto pozitivno, ne za nešto negativno". U tom je smislu komentirao i peticiju protiv održavanja antifašističkih skupova i povorke ponosa, kazavši da akcija rađa reakciju te da je zato vrlo važno poštivati demokratsko načelo.

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX

Zajedništvo, ne razdvajanje

U katoličkoj ikonografiji na Thompsonovom koncertu na Hipodromu ne vidi bogohuljenje ni izrugivanje s katoličkom vjerom ili s kršćanstvom. Naglasio je važnost toga okupljanja na kojemu je bilo oko pola milijuna ljudi. "Mislim da je vrlo važno staviti faktor zajedništva, ne razdvajanja. Ako budemo samo gledali faktor razdvajanja, onda možemo dosta toga naći što će nas razdvojiti. I ako u drugom vidimo neprijatelja, onda ćemo bježati od njega i činiti sve da ga ocrnimo. I zato je vrlo važno da budemo svjesni i gledati što ja mogu doprinijeti izgradnji hrvatskog društva, da ne bude moj javni nastup takav da druge potaknem da nešto čine loše. Mislim da je važno da političari moraju imati pozitivan govor, ne napadati jedni druge, nego biti primjer i uzor drugim ljudima kako izgrađivati jedinstvo i zajedništvo u društvu", rekao je.

Kazao je da mu je žao što je došlo do medijskih dezinformacija o napadu na časnu sestru u Zagrebu, za koju se poslije ispostavilo da se sama ozlijedila. Misli da do toga nije trebalo doći i da svi trebamo doprinositi tomu da ne dolazi do nejedinstva u narodu i među vjernicima. Istaknuo je  je da je u pitanju bila optužba za kazneno djelo, za što su mjerodavni policija i sudovi. "Tek kada je policija dala svoje priopćenje, mi smo znali konkretno što je. Da smo išli s nekim poluinformacijama, onda bi još više doprinijeli dezinformiranju javnosti. I zato smo smatrali da je razborito pričekati, a s druge strane i mi kao građani RH moramo vjerovati svojim institucijama koje smo i birali. I zato mislim da je vrlo važno nekada ne istrčavati. Ako nemate provjerenu informaciju i sigurnu, bolje je pričekati. Ovdje se također sukobljava pravo na informaciju i osobno pravo. Da su mnogi šutjeli, ne bi bilo toliko dezinformacija i svega onoga što se dogodilo, što je svima nama poznato", rekao je.

FOTO: EPA/Vatican media

'Sveti Otac je zainteresiran, ali...'

Na pitanje o problemu pedofilije u Crkvi te zlostavljanju ranjivih osoba, odgovorio je da je Hrvatska biskupska konferencija donijela mnoge propise kao odgovor na ono što je traženo iz Vatikana i što su papa Franjo i papa Benedikt željeli da se postavi. "Prva stvar je da uvijek djeca moraju biti sigurna i zaštićena. Tu nema tolerancije i zato smo i mi tražili od signature da cijela Hrvatska bude jedan kazneni sud koji će voditi takve postupke ako se dogode. Tu trebamo biti vrlo pažljivi i imati mjere prevencije. Imamo različite kursove i tečajeve gdje se svećenici i oni koji rade u crkvenim institucijama koje organizira Katoličko sveučilište poučavaju kako prepoznati u društvu da se takve stvari događaju, pogotovo u okrilju Katoličke crkve. Na tome trebamo raditi i biti osjetljivi i uvijek zaštititi djecu koliko je više moguće te spriječiti bilo kakvu mogućnost da se nešto dogodi".

Podsjetio na Kutlešine riječi o moliteljima: Ne podudaraju se s onim što poručuje Uzinić

Svećenik koji je zlostavljao djecu može se vratiti u neku službu gdje nema kontakta s maloljetnicima jer biskup ne može nekoga osuditi da ide u zatvor. "Najviše što biskup može učiniti je nekoga suspendirati da ne može djelovati. Vidim da većina biskupa se tako ponaša. Mogu se dogoditi propusti, ali ne bi trebali dolaziti u kontakt s maloljetnim osobama". Jedan od većih događaja za katoličku crkvu u Hrvatskoj bio je nacionalno hodočašće u Rim i obraćanje pape Lava XIV. prije same Svete mise na trgu Svetog Petra, mise koju je nadbiskup Kutleša predvodio. Više puta spominjala se mogućnost dolaska pape Lava XIV. u Hrvatsku, upućen mu je službeni poziv. Kutleša je rekao da se u organizaciji takvog posjeta trebaju uskladiti civilna vlast i crkvena vlast. "Predsjednik države, predsjednik Vlade i Biskupska konferencija uputili su poziv papi Lavu. Sveti Otac je zainteresiran, ali zbog ratova u svijetu Hrvatska možda trenutačno nije prioritet. Vjerujem da će se posjet u doglednoj budućnosti dogoditi, ali ne mogu reći kada", zaključio je za HRT.