Kukuriku muljaže: Kako je došlo do blokade računa grada Varaždina

Događa se, sjedaju ovrhe na lokalne proračune, no još se nije dogodilo da Ministarstvo financija ovrhom sjedne i praktično blokira gradski proračun.

Upravo se to, ovih dana zbiva s varaždinskim proračunom na koji bi trebalo sjesti Ministarstvo financija zbog duga grada i javne ustanove Gradski stanovi od 9,3 milijuna kuna. Čudnovato, o tome se dugu grada prema državi zna od jeseni prošle godine. Naime, Ministarstvo  je izvršilo proračunski nadzor i utvrdilo kako su se sredstva u visini od 9,3 milijuna kuna trošila nenamjenski, dakle protuzakonito. Međutim, do danas nitko iz grada nije ni na koji način pokušao vratiti taj dug, nego se, štoviše, grad sada dovija kako će pravnim trikovima odgoditi naplatu duga. Grad Varaždin će podići upravni spor protiv istoga onoga Ministarstva kojemu je dužan ne bi li to isto Ministarstvo odgodilo ovrhu.

Čudnija je činjenica kako je država gradu iskrcala ogromne količine novca od 2012. godine na ovamo premda je  grad već tada bio neuredan u vraćanju dugova. Sve to, naravno, u režiji Kukuriku koalicije koja je na vlasti u gradu, županiji i  državi.

Dobro obaviješteni izvori iz gradske administracije kao i lokalni varaždinski mediji objašnjavaju kako je sve počelo  time što je grad Varaždin novac koji država doznačuje kao poticaj za izgradnju POS stanova potrošio nenamjenski za izgradnju gradskih socijalnih stanova (koje država ne potiče jer je riječ o gradskom projektu).  Ukupna stanogradnja u gradu odvijala se preko javne ustanove Gradski stanovi, koji su primali novac od države kako bi mladim obiteljima na listi za POS stanove omogućili povoljne uvjete stambenoga zbrinjavanja. Potrošivši novac umjesto za POS stanove za plaćanje gradskih socijalnih stanova, Gradski stanovi više nisu mogli plaćati izvođače radova, među kojima je i Coning,  te su izvođači stali s radovima. Useljavanje je stanara kasnilo 15 mjeseci, a kupci su imali velikih teškoća jer su bankama morali otplaćivati rate kredita premda nisu mogli useliti u svoje stanove, a morali su plaćati i podstanarstvo premda su već potpisali ugovore za stan.

Tada su se kupci udružili u udrugu USPOS i raskinuli ugovore za kupnju stana, naplativši sve troškove i kamate Gradskim stanovima. Onima pak koji su dočekali useljavanje Gradski stanovi su morali platiti penale i kamate. Budući da su Gradski stanovi neprofitna ustanova, potpuno je jasno, trošak je svih tih penala i kamata, koji se procjenjuje na gotovo 2 milijuna kuna, također plaćen iz nekih drugih izvora, dakle nenamjenski je potrošen novac.

Naravno, oporba u Varaždinu je još 2013. godine upozoravala na neodrživo stanje u Gradskim stanovima, međutim, tada su Goran Habuš i Radimir  Čačić preko ministrice Mrak-Taritaš uspjeli ishoditi odobrenje dodatnih 18 milijuna kuna od Agencija za pravni promet (APN). Znači, APN je, premda grad i Gradski stanovi nisu vraćali ni dospjele dugove, odobrio još 18 milijuna kuna svojem dužniku!

Za cijeli slučaj se, kažu dobro upućeni, zainteresirao i DORH. Pritom nije samo riječ o sumnjivom trošenju novaca i štetama zbog plaćanja penala i kamata. Naime, sve to moglo bi dovesti do preokreta na suđenju koje se upravo vodi protiv Ivana Čehoka. Vladimir Kukec, kako doznajemo ključni je svjedok-pokajnik u optužama USKOK-a protiv Čehoka još od 2011. godine. Kukec je svjedočio pred USKOK-om kako je napravio kaznena djela zato što je to od njega tražio Čehok. Kako se nalaz Ministarstva financija odnosi na 2013. i 2014.godinu, znači dvije-tri godine otkako je Ivan Čehok napustio politiku, postavlja se pitanje vjerodostojnosti takvoga svjedoka koji je očito, i nakon što je priznao počinjenje kaznenih djela, nastavio nenamjenski trošiti novac dovevši i Gradske stanove i grad pred rub financijske propasti, neovisno o Čehoku.

Kupci stanova s kojima smo razgovarali ističu kako je sve to čudno, jer bez obzira na ishod sudskoga postupka, činjenica je kako je u Čehokovu mandatu sagrađeno cijelo POS naselje u Jelkovečkoj (oko 400 stanova) a Habuš nije mogao dovršiti na vrijeme 90 stanova.

No, niti ovdje priči oko politike nije kraj. Nakon što je Ministarstvo utvrdilo koliko grad duguje, počela su politička prepucavanja između gradonačelnika Gorana Habuša (HNS) i njegove zamjenice i saborske zastupnice Natalije Martinčević koja se priklonila Radimiru Čačiću i s njime osnovala Reformiste. Habuš danas tvrdi kako je već 2012. htio smijeniti ravnatelja Gradskih stanova Vladimira Kukeca ali mu Radimir Čačić to nije dopuštao. S druge pak strane Varaždinci tvrde kako je Habuš bio Čačićev lokalni klon, upravo ga je Čačić postavio na čelo grada te su, navodno, zajedno držali Kukeca jer je ovaj preplatio radove Coningu i to kada Coning više nije imao garancije za izvedeni posao. Činjenica jest kako je Habuš smijenio Kukeca tek 2014. godine, nakon što se politički razišao sa Čačićem, pri čemu je navodno pritom narušio Kukecov ugovor što je imalo za posljedicu spor pred sudom s velikom izvjesnošću novih troškova za ustanovu na ime odšteta.

Kako je grad Varaždin u velikim financijskim problemima potvrđuje i Habuševa odluka privremeno obustaviti isplate iz proračuna (iz veljače 2015. godine). No, osim ovoga duga, postoji i dug prema Hypo banci preko 7 milijuna kuna, ne računajući kamate, također nastao zbog dugovanja Gradskih stanova. Isto tako, u nalazu se Ministarstva financija navodi kako su Gradski stanovi plaćali skupe odvjetnike premda imaju pravnike koji mogu zastupati ustanovu i kojima je to u opsegu posla.  

Budući je proračunski nadzor vršen u prosincu 2014. godine i siječnju 2015. godine, doznali smo kako dug prema državi više nije 9,3 nego već gotovo 12 milijuna.  Bit će zanimljivo pratiti hoće li ministar Boris Lalovac tj. njegovo ministarstvo ipak naplatiti dug za koji je pitanje sata kada dolazi na naplatu ili će popustiti zbog koalicijskoga mira i odgoditi naplatu. Dogodi li se odgoda naplate, bit će to politički motivirana odluka koja bi mogla imati i posljedice naplatu dugova od drugih subjekata. Ukoliko se može odgoditi naplata pravomoćnim rješenjem utvrđenoga duga, što zapravo znači odustajanje od ovrhe, gradu Varaždinu, kao isključivom krivcu za nenamjensko trošenje, zašto se onda ne bi mogla odgoditi bilo kojem poslovnom subjektu u ovim teškim vremenima krize?

No, čak i takva odgoda neće očito pomoći previše gradu Varaždinu, koji je očito u financijskom škripcu premda još nije ni osigurao novac za trajno zbrinjavanje baliranoga otpada, koje je i dalje nagomilano na ulazu u ovaj inače lijepo uređeni barokni grad.