TUŽNE OBLJETNICE

Krvoločni zločin iz Trusine u sjeni Ahmića

Autor

Ivan Crnjac

U selu Ahmići kod Viteza vojnici HVO-a na današnji dan 1993. izvršili su napad i tom prilikom ubili 116 civila Bošnjaka od tri do 81 godine. Selo je spaljeno, a preostali mještani Bošnjaci su izbjegli.

16.04.2020. u 20:18
Ispiši članak

Istovremeno, u selu Trusina pored Konjica, pripadnici jedinice za posebne namjene "Zulfikar" izvršili su krvoločni zločin nad tamošnjim Hrvatima.

Ukupno je stradalo 18 civila i četvero vojnika HVO-a. Ostali preživjeli, njih oko 150, bili su zarobljeni i smješteni u jednoj kući, gdje su prenoćili te su nakon dva dana razmijenjeni.

Dana 14. studenog 1994., 570 dana poslije ratnog zločina, posmrtni ostaci ubijenih Hrvata su preneseni na katoličko groblje Jedinice u Ljutom Docu, odnosno groblje Kraljevine. Jedan ubijeni nije prenesen, jer su ga ubili tako da je izgorio s vlastitom kućom. Njihova tijela na mjesno groblje prenesena su tek 13. studenog 2004. godine.

Dalje, 116 bošnjačkih vojnika i civila su ubili pripadnici postrojbi "Jokeri" i "Maturice" iz sastava HVO-a. Najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba. Zločin u Ahmićima procesuiran je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Najveća kazna od 25 godina zatvora izrečena je nekadašnjem čelniku Herceg Bosne Dariju Kordiću, koji je proglašen krivim po zapovjednoj odgovornosti. 

Za zločin u Trusini pravomoćno su osuđeni Edin Džeko na 13 godina zatvora i Rasema Handanović, koja je po priznanju krivice osuđena na pet i pol godina zatvora.

Sud u BiH za zločine u Trusini izrekao je u prvostupanjskoj presudi Nihadu Bojadžidu kaznu od godinu dana zatvora, Nedžad Hodžić osuđen je na 12, a Mensur Memić na deset godina. Dževad Salčin i Senad Hakalović pravomoćno su oslobođeni odgovornosti za zločine.

U općini Konjic je, po popisu stanovništva 1991., živjelo 11.513 Hrvata i činili su 26,23 posto ukupnog stanovništva. Na osnovu rezultata popisa iz 2013., a koji se podudaraju s podacima s kojima raspolaže Biskupska konferencija, broj Hrvata u Konjicu danas je tek 1553, što čini samo oko pet posto stanovništva i u kontinuiranom je opadanju.

Proces protjerivanja je nastavljen i godinama nakon rata sustavnim onemogućavanjem povratka ubojstvima Hrvata, poput onoga obitelji Anđelić na Badnjak 2002. godine, te pljačkanjem, uništavanjem imovine i vjerskih objekata Hrvata.

Obje ove tužne obljetnice danas su obilježene skromno i u skladu s epidemiološkim preporukama s obzirom na situaciju uzrokovanu korona virusom.

Zločin iz Trusine cijelo je vrijeme u sjeni ahmićkog zločina zbog različitog tretiranja u javnosti. Zločin u Ahmićima postao je jedno od centralnih mjesta među bošnjačkom javnosti i na neki način je objedinio sve ono što je HVO radio u proteklom ratu, dok je Trusina ostala po strani, tretirana kao, doslovce, sporadični incident.

Također, ono što se dogodilo u Ahmićima vidjele su i oči svjetske javnosti, dok pokolj u Trusini, osim preživjelih, ne pamti gotovo nitko. 

Put je to koji nikada neće dovesti do toliko potrebnog prestanka samoviktimizacije i prihvaćanja vlastite kolektivne odgovornosti za ono što se događalo u zajedničkoj nam povijesti.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.