DRŽAVNI TAJNIK U MINISTARSTVU DRŽAVNE IMOVINE
KRUNOSLAV KATIČIĆ Zakon o obnovi Zagreba bit će donesen najkasnije u roku od dva mjeseca nakon konstituiranja novog Sabora
Državni tajnik u Ministarstvu državne imovine i zamjenik šefa izbornog stožera HDZ-a Krunoslav Katičić za portal Direktno govori o svim mjerama koje je država poduzela kako bi ublažila građanima štete od potresa, planiranim aktivnostima sanacije šteta i izvorima sredstava, ali i o boljem upravljanju državnim portfeljem te uspješnoj prodaji državnih manjinskih udjela u cijelom nizu poduzeća. Katičić otkriva i kako je poboljšano korporativno upravljanje tvrtkama u državnom vlasništvu.
Što je Republika Hrvatska na državnoj razini do sada napravila po pitanju pomoći građanima čije su nekretnine stradale u potresu?
Potres koji je pogodio Zagreb i okolicu bila je izvanredna situacija, koja je bila izrazito stresna, posebno kada su u pitanju ljudski životi i imovina. Jedna od mjera Vlade Republike Hrvatske bila je donošenje odluka kojima izravno pomažemo građanima čije su nekretnine stradale u potresu u Zagrebu i okolici. Radi se o odluci kojom je određena novčana pomoć, odnosno naknada u vrijednosti najviše 20 tisuća kuna po stambenoj jedinici za hitne i nužne radove te za dovođenje u funkciju onih nekretnina koje nisu najviše oštećene - hitne sanacije krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova i nabava kondenzacijskih bojlera. Druga odluka je odluka o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje. Osnovni cilj ovih odluka je omogućiti građanima dostojanstven život i adekvatan smještaj, koji će u potpunosti financirati država.
Dana 19. svibnja 2020. godine, Ministarstvo državne imovine objavilo je Javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje. Koliko se građana čije su nekretnine stradale u potresu javilo na Javni poziv te što je sa državnim stanovima?
Na današnji dan u Ministarstvu smo zaprimili 291 zahtjev za financiranje najamnine, 66 ponuda od najmodavaca koji svoju nekretninu žele iznajmiti. Do sada smo izdali 80 rješenja za financiranje najma za zamjenski stan.
Ovim putem pozivam građane koji još nisu da se prijave na Javni poziv. Naglašavam kako je Ministarstvo državne imovine otvorilo 25. svibnja izdvojeni ured u SD Cvjetno naselje, u kojem su službenici Ministarstva i volonteri Pravne i Ekonomske klinike davali informacije o Javnom pozivu, savjetovali ih o načinu ostvarenja njihovih prava, pomagali u ispunjavanju zahtjeva i prikupljanja dokumentacije te zaprimali zahtjeve građana. Izdvojeni ured i dalje će zaprimati nove zahtjeve te dopune dokumentacije za zahtjeve koji su već podneseni, kako bi ubrzali postupak prijave. Kako bi bili još efikasniji i brži, osim izdvojenog ureda, službenici Ministarstva i ja osobno obilazili smo područja koja su stradala u potresu, Markuševac, Čučerje i Sesvete kako bi odgovorili na sva pitanja oko prijave na Javni poziv te pomogli u ispunjavanju obrazaca. Moram reći da su građani iskazali zadovoljstvo izdvojenim uredom i pomoći koju su dobili od službenika te brzinom rješavanja njihovih zahtjeva. Sve ovo je dokaz da sadašnja Vlada brine o građanima.
Ministarstvo ima ukupno 30 stanova, ali naglašavam da će tih 30 stanova, od kojih je 8 potpuno opremljeno, u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, biti dodijeljeno socijalno ugroženim osobama.
Koliko će za to ukupno novca biti osigurano iz fondova Europske unije, a koliko iz proračunskih sredstava te možete li procijeniti koliko stvarno iznose štete nastale nakon potresa u Zagrebu te imate li procjenu koliko će trajati obnova?
Sredstva iz kojih se financiraju najamnine, idu iz proračunske zalihe, a Vlada Republike Hrvatske je prošli tjedan poslala Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti radi saniranja izravne štete uslijed potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu. Hrvatska može dobiti oko 600 milijuna eura, što je i više od prvotno predviđenih pola milijarde eura. Ukupna šteta od potresa iznosi 86 milijardi kuna ili 11,5 milijardi eura, a oštećeno je oko 25.000 zgrada, što dovoljno govori koliko će obnova biti složen proces.
Rebalansom proračuna osigurali smo i sredstva za hitne intervencije za krovove, zabatne zidove, dimnjake i kondenzacijske bojlere - od 20 tisuća kuna po jedinici. Procjene koliko će trajati cjelokupna obnova još traju.
Kada će biti donesen Zakon o obnovi i hoće li uopće?
Da Vas upoznam s procedurom. Sukladno svim propisima, zakon mora na javnoj raspravi biti 30 dana, kako bi sve zainteresirane osobe mogle dati svoje prijedloge, mišljenja i sugestije. E -savjetovanje je u tijeku. Javna rasprava o Zakonu o obnovi završava 14. lipnja. Nakon analize pristiglih primjedbi, zakon ćemo pripremiti kako bi se usvojio čim prije. Sigurno će biti donesen, ali u ovom trenutku je teško procijeniti kada će to točno biti. Očekujem da će biti donesen u roku od najviše dva mjeseca od konstituiranja Sabora.
Vi ste državni tajnik Uprave za trgovačka društva. Kako ide prodaja državnih udjela u poduzećima zbog ulaska Hrvatske u eurozonu?
Mjerama Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje europskom tečajnom mehanizmu II i bankovnoj uniji, predviđeno je i intenziviranje prodaje manjinskog portfelja u kojem država nema kontrolni utjecaj i moram istaknuti da je Ministarstvo državne imovine kao nositelj navedenu mjeru u cijelosti ispunilo i prije roka. Riječ je o objavi devedeset društava. U sva tri javna poziva prodani su udjeli u 28 društava te je ukupno ostvareno 4,5 milijuna kuna od prodaje. U pogledu rezultata prodaje, moramo biti svjesni da je država u okviru ove mjere prodavala one udjele u kojima nema značajan utjecaj te je upravo iz navedenog razloga prioritet bio izlazak države iz vlasništva takvih kompanija.
Napominjem, da moramo biti svjesni da na određene objektivne okolnosti mi kao prodavatelji nemamo utjecaj, kao na primjer neatraktivan portfelj za koji nema interesa, međutim država će za sve neprodane tvrtke ponovno pokrenuti natječaj.
Što je sa kriterijima za definiranje pravnih osoba od posebnog interesa, jesu li propisani i što je pokazala analiza korporativnog upravljanja?
Ova Vlada je sveobuhvatno i cjelovito pristupila izradi kriterija za definiranje društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te su kriteriji po prvi puta jasno propisani. Naime, 27. veljače je donijela Odluku o kriterijima za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Sukladno Odluci, jasno su propisani kriteriji koji će se uzimati u obzir prilikom donošenja odluke o tome je li određena pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Kao primarni cilj, preispitat će se razlozi za državno vlasništvo uz jasno definiranje javnog, odnosno nacionalnog interesa. Kriterije je nužno jasno definirati, ali i kontinuirano preispitivati jer se interesi države i javnosti mijenjaju.
U proteklom razdoblju dogodile su se značajne promjene na području upravljanja državnom imovinom, odnosno trgovačkim društvima u državnom vlasništvu. O čemu se tu radi?
Tako je, u mandatu ove Vlade učinjen je veliki napredak sa ciljem osnaživanja i unapređenja korporativnog upravljanja u pogledu trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Prije svega bih napomenuo da je država postala informiran vlasnik. Naime, Ministarstvo državne imovine je po prvi puta implementiralo sustav unificiranog poslovnog planiranja i izvještavanja od strane kompanija u državnom vlasništvu. Time je stvorena unificirana baza podataka o kompanijama u državnom vlasništvu koja omogućuje vlasniku uvid u poslovanje i praćenje ostvarenja planova kompanija.
Kako se radi o imovini svih građana, naša je zadaća da društva posluju što efikasnije i transparentnije. Upravo je u svrhu transparentnog predstavljanja rada i rezultata državnih kompanija Ministarstvo državne imovine započelo praksu objave godišnjih izvještaja o poslovanju kompanija u državnom vlasništvu. Svi zainteresirani na jednom mjestu mogu pronaći informacije o upravi, nadzornom odboru, vlasništvu, kao i informacije u svezi poslovanja i ključnih financijskih pokazatelja, a u izvještajima nastojimo prikazati i agregirane podatke kao i usporedne podatke prethodnih razdoblja.
Također, posebno bih naglasio da je krajem 2019. godine Vlada RH, na prijedlog Ministarstva, donijela Odluku kojom se u državne kompanije uvodi funkcija praćenja usklađenosti poslovanja. Naime, država kao vlasnik, prepoznala Compliance funkciju kao izuzetno važnu u smislu dodatnog doprinosa poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu države u skladu sa propisima, najboljom tržišnom praksom i etičkim principima, a ista je u skladu sa smjernicama OECD-a kao opće priznatim standardima dobrog korporativnog upravljanja. Navedena mjera doprinijet će smanjenju koruptivnih i drugih rizika koje društvo može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima, promicanju kulture integriteta kao i transparentnog poslovanja odnosno ovladavanju nad rizikom (ne)usklađenosti, rizikom od nastanka značajnog financijskog gubitka, jačanju odgovornog poslovanja i ugleda društva, zaštiti od nezakonitog poslovanja, prevenciji sukoba interesa i dr.
Ministarstvo je odigralo i aktivnu vlasničku ulogu uslijed epidemije COVID 19, ne prepuštajući slučaju cjelokupnu situaciju, kada je izradilo Smjernice za racionalizaciju poslovanja pravnih osoba u državnom vlasništvu te zatražilo od svih kompanija dostavu kriznih planova koje sada prati na mjesečnom nivou. U procesu smo i uvođenja EWS (early warning system) sustava, odnosno uspostave nadzora s ciljem pravovremenog prepoznavanja rizika u operativnom i financijskom poslovanju kompanija u državnom vlasništvu.
Iako smo jedno od manjih ministarstava upravljamo sa vrlo značajnom i vrijednosno atraktivnom imovinom, te upravo zbog ograničenih vlastitih kapaciteta, koristimo i pomoć programa potpore strukturnim reformama pri Europskim fondovima, te smo sada u nekoliko projekata od kojih kao najznačajniji ističem unaprjeđenje korporativnog upravljanja revidiranjem i usklađivanjem zakonske regulative sa OECD-ovim smjernicama za korporativno upravljanje.
Utjecaj državnih firmi vidljiv je i kroz utjecaj na proračun. Naime, u razdoblju od 2016. do 2020. godine u proračun je na temelju dividende i prihoda od prodaje uprihodovano ukupno 6,1 milijarda kuna.
Zamjenik ste šefa izbornog stožera HDZ-a, kakve izborne rezultate očekujete? Smatrate li da je afera 'Vjetroelektrane' narušila ugled HDZ-a?
Vlada Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem, u ove četiri godine pokazala je znanje, stručnost i hrabrost, što je jasno vidljivo u svim gospodarskim pokazateljima. U trenucima kada je bilo najteže, dokazali smo da su nam zdravlje i životi ljudi prioritet, ali nismo dopustili slom, već smo pružili ruku poduzetnicima, donijeli niz mjera i spasili gospodarstvo. Time je HDZ pokazao da ima snagu i da zaslužujemo povjerenje građana i sljedeće četiri godine, a siguran sam da će HDZ biti i pobjednik nadolazećih izbora.
Što se tiče afere 'vjetroelektrane', to je stvar osobne odgovornosti. Smatram da stranka ne smije nositi teret zbog odluka koje su donosili pojedinci. HDZ je apsolutno protiv bilo kakvog oblika korupcije. Hrvatska demokratska zajednica ima svoj Statut u kojem su propisani ciljevi i način djelovanja i po kojem je i u ovom slučaju postupano. Časni sudovi su inicirali postupak koji su rezultirao donošenjem Odluke o isključivanju iz stranke.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.