UOČI PARLAMENTARNIH IZBORA

KRUNOSLAV KATIČIĆ 'Nakon izborne pobjede HDZ će smanjiti broj ministarstava, a europska sredstva iskoristit ćemo za ove projekte...'

Autor

Darko Markušić

Državni tajnik u Ministarstvu državne imovine i zamjenik šefa izbornog stožera HDZ-a Krunoslav Katičić za portal Direktno ističe kako je uvjeren u izbornu pobjedu HDZ-a te najavljuje smanjenje broja ministarstava i javne uprave. Katičić, koji je treći na HDZ-ovoj listi u šestoj izbornoj jedinici, iznosi i cijeli niz projekata u prometnoj infrastrukturi i javnim potrebama koji bi se trebali financirati novcem iz europskih fondova.

01.07.2020. u 15:49
Ispiši članak

Kad HDZ bude formirao iduću Vladu, samostalno ili koalicijski, možemo li očekivati smanjenje državne i lokalne uprave, jer mnogi upravo u tom segmentu procjenjuju kako 'država' može biti jeftinija?

U sljedećoj Vladi, koju će formirati HDZ, doći će do smanjenja javne uprave jer je to i dio izbornog programa HDZ-a u kojem je jasno naznačeno da će doći do funkcionalnog spajanja ministarstva, a time i javne uprave. I tijekom ovog mandata Vlade HDZ-a provodilo se smanjenje broja agencija i zavoda kroz njihovo funkcionalno spajanje, a ukinuti su i uredi državne uprave po županijama, čije su poslove preuzele županije. HDZ će i u novom mandatu Vlade činiti sve da javna uprava bude učinkovita, transparentna, na usluzi građanima i jeftinija, a i dalje će se poticati izvrsnost u svakom segmentu, pa tako i u javnoj upravi.

Koliko manje radnih mjesta možemo očekivati u javnom sektoru, odnosno kako natjerati jedinice lokalne uprave i samouprave na funkcionalno udruživanje?

Teško je u ovom trenutku reći konkretnu brojku zbog nasljeđa u preoblikovanju društvenog sustava, međutim spajanjem i udruživanjem tijela sa srodnim poslovima značajno će se smanjiti i broj zaposlenih, kao što se to već i dogodilo prilikom navedenog spajanja agencija i zavoda te ukidanja državnih ureda u ovom mandatu Vlade HDZ-a.

Pandemija Covida-19 otvorila je i pitanje budućnosti Imunološkog zavoda. Što kanite s njim? Kakva je njegova budućnost?

Imunološki zavod je vrlo važna tvrtka za cjelokupni zdravstveni sustav Republike Hrvatske. I to ne samo zbog svojih virusnih sojeva, već i zbog prerade krvne plazme koja je od izuzetne važnosti i koja potiče dobrovoljno darivanje krvi, što je velika komparativna prednost Republike Hrvatske u odnosu na druge sustave Europske unije. Odlukom ove Vlade privodi se kraju detaljan popis zaliha i potencijala u Imunološkom zavodu. Kad HDZ formira novu Vladu, na jednoj od prvih sjednica Vlade bit će ova tema i prezentirat će se cjelovito rješenje za Imunološki zavod. Uz Imunološki zavod, Hrvatska će za potrebe svog naroda uvijek imati dovoljno krvi i krvnih pripravaka.

Sredstva europskih fondova pokazala su se kao dobar izvor financiranja za projekte prometne infrastrukture - od Pelješkog mosta do zagrebačkog Rotora. Kakvi su planovi za iduće razdoblje po tom pitanju?

Sredstva europskih fondova za infrastrukturne projekte u Republici Hrvatskoj treba i dalje povlačiti te usmjeriti na područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije i okolnih županija. Obilazeći sve gradske četvrti uvjerio sam se da u nekim četvrtima nema ni osnovne infrastrukture, što je za ovo doba neprihvatljivo te se navedena infrastruktura mora hitno izgraditi kako bi naši građani imali dostojan život.

Vezano konkretno za prometnu infrastrukturu, sredstva europskih fondova za infrastrukturne projekte su prilika za uređenje prometnica za bolje povezivanje Grada Zagreba, a jedan od najvećih gradskih prometnih potencijala je postojeća gradska željeznica koju je potrebno modificirati kako bi bolje služila gradskom prometu i povezivanju. Takva modificirana gradska željeznica, koja je u svom velikom dijelu već izgrađena, doprinijela bi boljem prometnom povezivanju Grada i rasterećenju gradskog prometa. Također, takvom gradskom željeznicom trebalo bi povezati Zračnu luku dr. Franjo Tuđman s centrom grada te autobusnim i željezničkim kolodvorom, jer je Zagreb jedna od rijetkih europskih metropola sa slabom povezanošću grada i zračne luke javnim prijevozom te bez izravne željezničke veze između grada i zračne luke.

U Zagrebu je kronični problem manjak parkirnih mjesta i previsoke cijene parkiranja. Kako riješiti taj problem?

Zagreb je jedna od mnogih europskih metropola sa značajnim problemom parkiranja, ali isto tako i jedna od rijetkih metropola s nedovoljno razvijenim javnim prijevozom te su stoga stanovnici Zagreba primorani koristiti svoja vozila za dolazak u grad, što dovodi do problema koje ste naveli. Jedno od rješenja je izgradnja novih podzemnih garaža u gradu, ali još i više i izgradnja velikih parkirališta i nadzemnih garaža, ali ne u centru grada, već na njegovim rubnim dijelovima uz linije javnog gradskog prijevoza. Uz takva parkirališta i uz bolju gradsku javnu prometnu infrastrukturu ne bi bilo potrebe za dolaskom vozilom u grad, čime bi palo potraživanje za parkiranjem, a samim time bi se i cijene parkiranja smanjile.

Posljednji statistički podaci Zavoda za statistiku pokazuju kako su i dalje pojedini dijelovi Hrvatske zakinuti za kulturne i javne sadržaje. Mogu li se sredstva europskih fondova kvalitetnije iskoristiti i u tom segmentu?

Osnovni cilj sredstva europskih fondova je njihovo korištenje u kulturne i javne sadržaje koji su na korist većem broju osoba na nekom području. Primjerice, u Novom Zagrebu ima samo jedno kazalište, a tom području gravitira više od 200 tisuća stanovnika. Smatram da bi u svakoj gradskoj četvrti trebali postojati prostori javne namjene, a tu pored prostora za kulturnu namjenu, podrazumijevam i prostore za druge javne potrebe i sadržaje poput dječjih igrališta, parkova, skateboard parkova, vježbališta i slično, a kao izvor financiranja za sve navedene namjene mogu se koristiti sredstva europskih fondova.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.