Krstulović Opara o Baldasaru, Titovim trgovima, Hajduku, poziciji ministra

Zašto ste se odlučili kandidirati za gradonačelnika Splita?

Shvatio sam da imam snagu, volju i moć volje uložiti svoje znanje, iskustvo i svoju političku volju u korist moga grada. Nakon 27 godina politike u kojoj sam naučio mnogo toga dobroga, ali i lošega, zapravo sam razumio da se politikom treba baviti u onom segmentu koji izravno donosi boljitak i ako se baviš politikom u mjestu u kojem možeš riješiti probleme, u mjestu koje razumiješ, ljude koje razumiješ i kojima sa svojim iskustvom možeš pomoći. Baviti se generalno politikom, nacionalnom politikom i politikom opće prakse, meni više ne predstavlja izazov.

Čudili su se ljudi kako to da idem iz Ureda predsjednice i diplomacije, govorili su mi da mogu biti ministar, zastupnik u Saboru, da se mogu baviti svime i svačime. Pitali su me zašto se želim baviti semaforima, ozeljenjavanjem i izgradnjom vrtića. Mislim da je smisao politike upravo to. Riješi problem koji se nagomilava, riješi problem u svojoj zajednici i dokaži da je politika plemenito sredstvo za poboljšanje života.

Kada već spominjete probleme, koji su po Vama glavni problemi Splita?

Problemi su višeslojni, ali prva stvar koja se vidi kod Splita je nedostatak ambicije. Naš grad se uklapa u osrednjost i on tako stagnira cijeli niz godina, u više mandata. Lako je stanje usporediti s drugim gradovima koji su unatoč krizi i izlasku iz krize i recesije iskoristili trenutak za preispitivanje i razrađivanje kvalitetne razvojne strategije koja sada donosi prve rezultate. Split se gubi, on nema ambiciju biti ono što zaslužuje, drugi najvažniji grad u državi i ono što stalno ponavljam - postati motor Dalmacije i cijelog hrvatskog juga. Kad kažem hrvatski jug, tu mislim i na duboka područja u našoj Bosni i Hercegovini. 

Nedavno sam to slikovito kazao. Rekao sam da Split ima Splitska vrata između Šolte i Brača, ali ima i Kupreška vrata. Dakle, tu su dva ulaza na splitsko metropolitansko područje. Split nije samo u administrativnim granicama, značaj Splita širi se na cijelo područje hrvatskog juga, ne da bi dominirao, nego da bi bio motorom i usklađen sa svim tijekovima i potrebama naših ljudi na hrvatskom jugu. Split ima tu ulogu, ali ju je propustio odigrati u punoj svojoj snazi.

Imam viziju, imam plan i program i ono što je najvažnije, imam mlade ljude koji su potpuno sukladni s mojom željom i voljom da vratimo značaj Splita na onu razinu koju Hrvatska zaslužuje. Hrvatskoj neće ići dobro ako Splitu ne ide dobro. Onog trenutka kada krene Splitu i jugu, vjerujte, Hrvatska će biti kvalitetna, snažna, bogata i prosperitetna zemlja.

Hrvatska je centralizirana zemlja, kako biste Vi olakšali proces decentralizacije?

Političari obično govore i spominju decentralizaciju u trenutku lokalnih izbora kada prstom upiru u Zagreb kao izvor svojih problema, a ne gledaju što su oni do tada propustili napraviti. Ja ne mislim da je Zagreb kao glavni grad problem za razvoj lokalnih ili regionalnih sredina. Gradonačelnici na jugu stalno govore kako pojedinim gradovima treba dati status velikog grada, da se ne može istim zakonima uređivati Grad Split ili recimo Grad Vrgorac. Ja govorim upravo suprotno. Zašto ne iskoristimo ovo što nam je ponuđeno? Cijeli je niz primjera koji govore da Grad Split i gradski političari nisu iskoristili ovlasti koje imaju.

Primjerice, mogu vam to jasno pokazati, za vrijeme HDZ-ove Vlade, Grad Rijeka s Obersnelom uspio je izgraditi cijeli splet vrlo kompleksnih zaobilaznica. Obersnel je pritiskao i uspio to učiniti. Zbog čega to splitski gradonačelnik nije napravio i spojio Trogir, Kaštela, Solin, Split, Podstranu i Omiš, najznačajnije žarište i jednu od nafrekventnijih cesta u Hrvatskoj? On to nije uspio napraviti. Razmišljao je samo do administrativne granice Splita. To je suprotno od onoga o čemu ja govorim. Split je puno više, ima svoje metropolitansko područje koje nije razvijeno. Rijeka je to uspjela razviti unatoč nekompaktibilnosti s Vladom koja je razvila cijeli vrhunski splet infrastrukture koja je puno kompliciranija nego splitska. Pri tome nismo čuli od riječkog gradonačelnika da se žali na loš status njegovog grada u odnosu na centralizaciju.

Što još zamjerate gradonačelniku Baldasaru?

Građani su o njegovom radu vrlo jasno dali svoje mišljenje na prethodnim parlamentarnim izborima. Ne želim svoju kampanju graditi na kritiziranju prethodnika. Splitu nedostaje ambicije, pozitivnog dišpeta i jasnog pravca kojega se moramo tvrdoglavo držati. Strategija razvoja grada, ekonomije i tijekova mora biti jasno zacrtana. Bio sam vijećnik u razdoblju kada je pokojni Zvonimir Puljić bio gradonačelnik, koji je željom predsjednika Tuđmana bio prvi civilni povjerenik netom oslobođenog Knina ‘95. Dakle, nedvojbeno je riječ o sjajnom organizatoru. Meni je bila velika čast raditi s tim čovjekom. Znate li koji je bio njegov prvi potez nakon što je u srpnju 2005. osvojio vlast i gradonačelničku poziciju? Pet mjeseci nakon toga donio je GUP - nakon 40 godina! To je bila njegova strateška odrednica. U tom GUP-u bio je nacrtan studentski kampus u centru grada. Danas u njemu studira 20 tisuća ljudi.

Prije izgradnje kampusa splitsko sveučilište imalo je između 5 i 6 tisuća studenata. Današnji gradonačelnik u rujnu ove godine započeo je s procedurom izmjena i dopuna GUP-a na kraju mandata. Sada ta rasprava postaje predizborna materija koja treba neutralizirati sve one poslove koje je aktualni gradonačelnik najavio i ostavlja budućoj administraciji GUP koji je radio po svom planu. To je potpuna inverzija od onoga što sam pričao. Nije uspostavljen sustav razvoja grada. Ono što ću ja učiniti: donijet ću strategiju razvoja grada, nastojati postići konsenzus sa svim političkim relevantnim čimbenicima u gradu Splitu, donijeti na početku mandata, ne samo GUP, nego i ostale razvojne dokumente i rukovoditi se njima, tako da investitori i svi koji žele sudjelovati u razvoju grada znaju koji su pravci razvoja.

Što ćemo s prometnom infrastrukturom? Sutra se otvara najviša poslovna zgrada u Hrvatskoj, zgrada jedne banke, na vrlo frekventnom križanju u gradu. Pokraj tih zgrada gradi se najveći toranj koji će biti hotel i poslovna zgrada. U neposrednoj blizini gradit će se još jedna zgrada, a križanje je ostalo na razini 1979. godine kada je Split ugostio Mediteranske igre. U GUP-u nema niti jedne crtice koja bi predvidjela dodatno razvijanje infrastrukture oko tog poslovnog centra. Za par godina naći ćemo se u apsolutno kaotičnom trenutku gdje će glavno križanje u gradu biti zagušeno. U razvojnom GUP-u želim vidjeti most preko Kaštelanskog zaljeva i još jedan spoj na autocestu. Grad Split ima jedan ulaz s autoceste, to je nedopustivo za grad od gotovo 200 tisuća ljudi. Zašto ne razmišljamo o razvoju? Jedan od glavnih ciljeva je i rasterećenje pojedinih dijelova grada u prometnom smislu, redistribucija prometa i osiguravanje sigurnog prometa. O tome nema riječi u sadašnjim izmjenama i dopunama GUP-a.

Postoji li nešto kod gradonačelnika Baldasara što bi istaknuli kao pozitivno?

Morao bih se jako potruditi da bih pronašao nešto što bi mi bilo poticajno za moj rad.

Kako riješiti velik broj socijalnih slučajeva u Splitu?

Stvaranjem kvalitetnog ozračja za nova radna mjesta, ali ne kroz stihijski turizam i sezonske jeftine poslove. 

Vaš osvrt na mandat Željka Keruma, neki idu toliko daleko i kažu da je pokrenuo devastaciju grada?

To su preteške riječi. Za razliku od sadašnjeg gradonačelnika, Željko Kerum je barem imao nekakvu viziju, koja je prije svega bila usredotočena na interes koji je bio vrlo blizak njemu, njegovim poslovnim potezima i grupaciji ljudi oko njega, ali je nešto napravio. Bilo je svima jasno kada su ga birali što će učiniti, napravio je Zapadnu obalu za koju je uzeo novac iz Karepovca i napravio je pred svojim hotelom. No i građani danas imaju benefite od toga.

Nezaobilazno pitanje za svakog kandidata za gradonačelnika Splita je Hajduk. Kako komentirate loše odnose na relaciji Hajduk-HNS?

Malo ću vas ispraviti. Nema to veze s odnosom Hajduka s HNS-om, ovdje je pitanje odnosa pravne države s HNS-om. Hajdukov puk, ne klub, nego Hajdukovi navijači – to je najorganiziranija skupina u Hrvatskoj koja je za razliku od nekih drugih europskih skupina koje se bave isključivo navijanjem i stvaranjem atmosfere preuzela inicijativu i stvorila svoj kodeks prije nekoliko godina, uvrstila ga u statut kluba. Stvorila je pretpostavke za kvalitetan rad, sudjelovala je u donošenju izmjena i dopuna Zakona o športu gdje se ukazalo na anomalije u poslovanju Hrvatskog nogometnog saveza. Ovo što imamo danas u medijima, nije to sukob Hajduka i HNS-a, to je nepoštivanje hrvatskih zakona, netransparentno i mutno poslovanje u HNS-u s jedne strane i nespremnost i neefikasnost države da provodi svoje zakone. Oni koji najsnažnije ukazuju na te anomalije, ljudi su okupljeni oko Hajduka. I ja sam.

Kako riješiti taj problem, jesu li to novi ljudi u HNS-u ili nešto drugo?

Mene ljudi u HNS-u uopće ne zanimaju. Zakon treba provoditi za sve jednako. Cijeli sam život u športu i on me formirao. Dolazim iz malog športa - veslanja, ali to je mali šport koji je donio prvo zlato Hrvatskoj, 1952. godine. Na svakim Olimpijskim igrama imamo veslačku medalju. Pogledajte braću Sinković - oni su morali par mjeseci prije Olimpijskih igara dignuti kredit da bi otišli na Svjetsko prvenstvo u Njemačku i da bi obranili svjetsko zlato. Isti taj zakon o športu regulira i njihovo pravo da se bave športom i da nas sve razvesele. Cijeli Zakon o športu i taj sustav postali su talac nereda u najjačem savezu.

Nije ovo problem Hajduka i HNS-a, ovo je problem nefunkcioniranja države i njezino nesnalaženje. Siguran sam da će Plenkovićevo osnivanje Središnjeg državnog ureda za šport pokrenuti odlučno reguliranje svih anomalija i stvaranje pretpostavki da šport bude ono zbog čega i postoji – a to je da se njime bave mladi, da se njime bavi naše građanstvo, da bude zdravije i da se počne pričati o športu za treću dob. Postali smo nezdrava nacija s puno pretilih i s djecom koja se spotaknu kada se trebaju zatrčati. Želim zakon koji će to dokinuti. Da budemo zdrava i jaka nacija, kao što su naši preci bili. Mislite li da smo se prije 25 godina mogli nositi s jugoslavenskom vojskom da smo bili fizički nespremni? Zdrava nacija se između ostalog gradi i kroz zdrav život, a šport je najbolja podloga za to.

U Zagrebu traje veliki sukob oko promjena imena Trga maršala Tita. Kakva je situacija u Splitu i kako Vi gledate na ovu tematiku?

Ja sam odavno rekao da se taj trg treba zvati Kazališni trg, i to puno prije nego što su se Zagrepčani time počeli baviti. Meni je drago da u mom gradu imamo Trg Franje Tuđmana na Rivi i da se bivša Titova obala zove Obala hrvatskog narodnog preporoda.

Ako postanete gradonačelnik, za pretpostaviti je da će dolaziti pritisci s te strane? Kakva je vaša poruka?

Mene ne zanimaju nikakvi pritisci, moja je politika jasna i Split je jako dobro regulirao nazivlje ulica, trgova i spomenika. Mi smo to davno riješili. 

Ovih je dana aktualna tema zabrana tzv. cajki na Rivi?

Ne bih ja to nazvao zabranom cajki, to je jedna najnormalnija odluka koju podržavam i koju bih sustavnije proveo. Prošle godine dogodio se incident kada su organizatori zabave doveli trubače iz jedne susjedne zemlje. Ljudi su reagirali, ne zato što ne vole tu vrstu glazbe, nego je ona neprimjerena za advent. Inače mi se ne sviđa ta priča oko pošasti adventskih zabava na trgovima u kojima ima premalo onoga što jest došašće, a to je priprema za dolazak Isusa Krista Spasitelja. To je postao jedan zimski karneval. Znam da će se na moje riječi brojni ugostitelji naći povrijeđeni, nemam ništa protiv njih, ali meni došašća nisu samo kuhano vino i pečena kobasica. Meni i mojoj obitelji advent je misa zornica, obiteljsko okupljanje i izgradnja jaslica, druženje s prijateljima ali i šetnja lijepo ukrašenim gradom.

Mislite li nešto poduzeti po tom pitanju ukoliko postanete gradonačelnik?

Ukoliko budem imao tu prigodu, sigurno ću prilagoditi advent božićnom ozračju pri čemu sugrađanima neću čestitati sretne blagdane, nego Sretan Božić i Novu godinu.

Spominjalo Vas se kao jednog od najizglednijih kandidata za ministra kulture?

To su spominjali mediji i sada moram priznati da je bilo pritisaka da se toga prihvatim, ali vrlo jasno i glasno sam rekao da nisam napustio jednu zagrebačku fotelju da bih je zamijenio drugom zagrebačkom foteljom. Kao što znate, bio sam najbliži suradnik predsjednice RH, bio sam njen savjetnik, i već tada sam joj najavio da me interesira isključivo i samo Split. Premijer Plenković i vrh HDZ-a tražili su od mene da budem jedna od čelnih osoba u 10. izbornoj jedinici koju je predvodio legendarni vođa 4. udarne brigade Damir Krstičević. Bio sam mu uz bok i to mi je bila ogromna čast. Uz sve svoje političke angažmane, i tada sam se koncentrirao na prosperitete svoga grada, Dalmacije i hrvatskog juga. Meni su čak rekli da bih poziciju gradonačelnika mogao lakše osvojiti s pozicije ministra, jer bih time bio vidljiv. Ali postavio sam si pitanje - kako bi se osjećali moji kolege kulturnjaci, muzejalci, zaštitari baštine, kreativci iz kulture, svijet kojem pripadam i s kojim 20 godina radim, da se prihvatim upravljanja našim ministarstvom kojeg ću napustiti radi predizborne kampanje. To bi bilo nepošteno s moje strane. Zbog toga sam rekao, idem težim putem ustrajno i vjerujem da će građani to prepoznati.

Voli Zagreb, ali je doma u Splitu

Tko je Andro Krstulović Opara privatno?

Bolje da ste nekoga drugoga pitali (smijeh). U političkom smislu tuđmanist, član HDZ-a sam od 1989., bila mi je velika čast biti u Savskoj u baraci s dečkima s kojima sam i osnovao Mladež, jer sam jedan od sedmorice koji su u rujnu 1990. osnovali Mladež HDZ-a. Andro Krstulović je željom Žarka Domljana, Vice Vukojevića i Franje Tuđmana bio najmlađi kandidat na izborima za prvi saziv demokratskog Sabora. Tada sam kao 23-godišnjak predstavljao zagrebačko sveučilište i dobio izbore u dva kruga. Ja sam čovjek koji sam beskrajno ponosan što sam bio u tom prvom sazivu i imao prilike sudjelovati u donošenju Ustava i odlukama o nezavisnosti naše zemlje. Privatno - osoba sam koja je stalno u prirodi, bavim se športom, imam veliku obitelj koja mi je sve, i čovjek koji voli Zagreb, uživa u Zagrebu, ali je doma jedino u Splitu.