Krstičević: Pokazali smo kako je HV sposobna osloboditi okupirana područja, Lucić: Moramo se prisjetiti onih koji su poginuli za slobodu naše države

Pobunjeni Srbi, kako u Kninu, tako i u zapadnoj Slavoniji, odlučili su se za ratnu opciju, usprkos nadama hrvatskog vrha za mirno rješenje i mirnu reintegraciju okupiranih područja. Tijekom proljeća 1995. godine sve su češće bile oružane provokacije i incidenti, koji su otežavali promet autocestom Zagreb-Lipovac koja je u prosincu 1994. godine, dogovorom hrvatskih vlasti s pobunjenim Srbima puštena u promet.

Operacija  je započela 1. svibnja 1995. u ranim jutarnjim satima. U njoj su sudjelovale 32 postrojbe oružanih snaga i policije s oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. U oslobađanju zapadne Slavonije poginuo je 51 pripadnik Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Među poginulim braniteljima bio je i pilot Rudolf Perešin, koji je još početkom rata vojnim zrakoplovom MiG-21 tadašnjeg jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva prebjegao u Austriju i zatim  se stavio na raspolaganje hrvatskoj vojsci koja se tek stvarala. 

Predvodili su ih generali Ivan Basarac, Petar Stipetić, Luka Džanko, Marijan Mareković i načelnik Glavnog stožera general Janko Bobetko. Munjeviti Bljesak bio je uvod u veličanstvenu Oluju tri mjeseca kasnije. 

Obljetnicu operacije Bljesak za portal Direktno kratko su komentirali ratni general i nekadašnji zapovjednik splitske 4. gardijske brigade, bivši ministar obrane Damir Krstičević te zapovjednik Tigrova i bivši načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Josip Lucić.

"Pod vodstvom prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, pokazali smo našem narodu i svijetu kako je Hrvatska vojska odlučna i sposobna, jednom za sva vremena, vratiti okupirana područja Zapadne Slavonije u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske. Prije 26 godina, hrabri hrvatski branitelji munjevitim su udarima po crti bojišnice dugoj oko 80 kilometara, za samo 31 sat oslobodili oko 500 četvornih kilometara hrvatskog teritorija" rekao je Krstičević.

Posebno je istaknuo da se na ovu obljetnicu prisjećamo i svih sudionika vojno redarstvene operacije Bljesak i svih prijatelja i suboraca koji su za hrvatsku slobodu položili svoje živote.

"To je bila oslobodilačka operacija i ona je značila da ćemo uskoro osloboditi cijelu Hrvatsku. Bila je vrlo uspješna i pokazala je prije svega snagu i profesionalnost Hrvatske vojske koja se prema zarobljenim neprjateljskim vojnicima ponašala sukladno Ženevskoj konvenciji", rekao je Lucić.

Sama operacija izazvala je oduševljenje u Hrvatskoj i nagovijestila Oluju koja je relativno brzo nakon toga provedena. Započet je proces oslobađanja naše Domovine, rekao je Lucić i nagasio da se uvijek u ovakvim prigodama moramo prisjetiti poginulih hrvatskih vojnika, ranjenih hrvatskih vojnika i njihovih nesretnih obitelji koje su izgubili svoje najdraže. Oni su poginuli za slobodu naše države", rekao je Lucić.

Munjeviti Bljesak

Podsjetimo, u manje od 32 sata hrvatske su snage oslobodile 500 četvornih kilometara i uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac te željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Već prvoga dana došle su nadomak Okučana i ušle u Jasenovac te ovladale svim bitnim objektima. 

Drugoga dana operacije, zaposjednuti su Okučani koji su bili središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. Na sjeveru, zapadno od Lipika i Pakraca, na području koje nije bilo pod prvim udarom, ostale su snage 51. lake brigade Srpske vojske Krajine koja je nastavila s borbom i u sljedeća dva dana. 4. svibnja  

Hrvati u to područje šalju jednu ojačanu pješačku satniju, nakon čega je uslijedio topnički i pješački napad drugih hrvatskih snaga. Nakon nekoliko sati borbe, Srbi su se počeli predavati. 

U brdskim selima iznad Pakraca uhićen je i jedan od vođe srpske pobune, Veljko Džakula.

Bio je to trijumf hrvatske vojne snage, koordinacije i strategije i uvod u maestralnu operaciju Oluja, koja se i dan-danas proučava na nekim od prestižnih američkih vojnih učilišta.