AMERIČKO-JADRANSKA POVELJA
Krstičević: Hrvatska pozdravlja nastavak potpore Sjedinjenih Država jačanju sigurnosti i stabilnosti na ovom području
Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević sudjelovao je na redovitom sastanku ministara obrane zemalja Američko-jadranske povelje (A5), koji se održao u 13. i 14. studenoga 2018. u Budvi u Crnoj Gori.
Na sastanku su sudjelovali i ministri obrane Crne Gore, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, zamjenica pomoćnika ministra obrane SAD-a za Rusiju, Ukrajinu i Euroaziju Laura Cooper, te predstavnici Slovenije i Srbije.
Sastanak je održan u dva panela. Na prvom panelu razgovaralo se o sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi i zajedničkim naporima za unaprjeđenje regionalne suradnje u okviru A5. Na drugom panelu raspravljalo se o euroatlantskoj perspektivi država jugoistočne Europe i ulozi A5 u implementaciji politike otvorenih vrata. Također, raspravljalo se i o načinima konkretizacije euroatlantske perspektive zemalja jugoistočne Europe, što podrazumijeva i dodatno uključivanje A5 u aktivnosti koje provodi Sjevernoatlantski savez, bilo da je riječ o upravljanju krizama ili izgradnji obrambenih sposobnosti.
Ministar Damir Krstičević istaknuo je kako Američko-jadranska povelja ima jedinstvenu ulogu u poticanju suradnje među zemljama jugoistočne Europe te pruža izvrstan okvir za doprinos regionalnoj i globalnoj sigurnosti.
"Sudjelovanjem američkog ministra obrane Jamesa Mattisa na Posebnom sastanku ministara obrane A-5 održanom u Zagrebu u srpnju poslana je snažna poruka podrške našim zemljama i ovoj inicijativi. Hrvatska pozdravlja nastavak potpore Sjedinjenih Država jačanju sigurnosti i stabilnosti na ovom području," poručio je ministar Krstičević.
Ministar je najavio da će se sljedeće godine, kada Hrvatska obilježava desetu obljetnicu članstva u NATO-u, u Hrvatskoj održati međunarodna vojna vježba „Immediate Response 19“ s ciljem promicanja regionalne stabilnosti i sigurnosti te unapređenja interoperabilnosti između članica NATO-a i partnerskih zemalja.
Podsjetio je i kako je glavni cilj Američko-jadranske povelje, od njenog osnutka 2003. godine, integracija država aspirantica iz jugoistočne Europe u NATO savez kroz suradnju i međusobne projekte. „Razvijanjem zajedničkih kapaciteta i sposobnosti te unapređivanjem interoperabilnosti naših oružanih snaga, A-5 pruža savršeni skup alata koji pomažu državama kandidatima da postanu članice NATO-a, čime dijele zajedničku odgovornost za stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi, kao i na globalnoj razini,“ rekao je ministar Krstičević, te zaključio kako je pridruživanje Crne Gore NATO savezu i nedavni zaključak pristupnih pregovora Makedonije dokaz da je Američko-jadranska povelja ispunila svoj glavni cilj.
Sudionicima konferencije obratio se predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, te istaknuo kako je ovo prvo predsjedanje Crne Gore Američko-jadranskom poveljom kao nove članice NATO saveza.
Ministar obrane Crne Gore Predrag Bošković, kao predsjedavajući, u svom obraćanju je naglasio kako je ovaj sastanak jedinstvena prilika za raspravu o zajedničkom regionalnom otporu novim sigurnosnim izazovima.
Zamjenica pomoćnika ministra obrane SAD-a za Rusiju, Ukrajinu i Euroaziju Laura Cooper, koja je u trećem ovogodišnjem posjetu ovom području, izrazila je zadovoljstvo što je zajedno s američkim ministrom Mattisom u Zagrebu prisustvovala Posebnom sastanku A5 inicijative. Ponovila je Mattisovu poruku iz Zagreba, istaknuvši pritom kako A5 inicijativa daje rezultate i uvodi zemlje članice u međunarodnu organizaciju koja je važna za globalnu stabilnost i A5 inicijativi i NATO savezu. Također, istaknula je kako SAD pruža potporu zemljama jugoistočne Europe i izrazila zadovoljstvo sudjelovanjem pripadnika Oružanih snaga RH kao i zemalja članica A5 inicijative u misiji u Afganistanu, operaciji na Kosovu, misiji u Iraku i NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj.
Potpisana je i Zajednička izjava ministara obrane Američko–jadranske povelje, u kojoj su ministri potvrdili predanost nastavku potpune integracije država jugoistočne Europe u euroatlantske strukture, što jamči mir i stabilnost Europe u onoj mjeri u kojoj ona korelira s temeljnim vrijednostima Američko-jadranske povelje. Potvrdili su i posvećenost daljnjem jačanju i produbljivanju regionalne obrambene suradnje kako bi podržali održavanje regionalnog mira i stabilnosti.
Američko-jadranska povelja, inicijativa formirana 2003. godine od strane Albanije, Hrvatske, Makedonije i Sjedinjenih Američkih Država, a kojoj su naknadno pristupile Crna Gora te Bosna i Hercegovina, predstavlja regionalnu sigurnosno-obrambenu inicijativu koja je i dalje aktivno angažirana na postizanju svog temeljnog cilja, pružajući potporu progresiji euroatlantskih procesa u državama aspiranticama s područja jugoistočne Europe. Srbija, Slovenija i Kosovo na sastancima sudjeluju u statusu promatrača.
U sklopu posjeta Crnoj Gori, ministar Krstičević sastao se s predstavnicima hrvatske manjine u Crnoj Gori i s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, krovne organizacije hrvatske autohtone manjine u Donjoj Lastvi.
Također, posjetio je i Perast, otok Gospe od Škrpjela, gdje ga je dočekao mons. Srečko Majić, kao i crkvu koju povjesničari umjetnosti nazivaju "Hrvatska Sikstina".
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.