Krši se zakon, a ministar o svemu šuti: 'Dug bolničkog sustava nije se smanjio'

Dugovanje veledrogerijama nije novi problem, već se vuče već godinama. Veledrogerije su u zaostatku za milijune eura, a bolnice su, osim velikih dugovanja, u zaostatku plaćanja, čime krše i zakonske rokove. Kakvo je trenutno stanje upitali smo HUP-Koordinaciju veledrogerija.

"Zakonski rokovi plaćanja u Hrvatskoj su 60 dana, no zbog problema s financiranjem koje ima hrvatski zdravstveni sustav, veledrogerije su sukladno ranije dogovorenom modelu rješavanja dugovanja, privremeno tolerirale rokove plaćanja do 180 dana", poručili su za portal Direktno.

Međutim, istaknuli su nam da je taj rok tri puta duži od zakonom određenog roka pa je ukupan dug bolnica prema svim veledrogerijama iznad 180 dana na 31. studenog premašio 90 milijuna eura. "U studenom se dodatno pogoršala i dinamika plaćanja prema ljekarnama koje su bile na 150 dana. Tijekom prosinca 2023. dug bolničkog sustava se nije smanjio, dok je za dug ljekarni uplaćeno 55 milijuna eura", istaknuli su.

"Veledrogerije će, kao i do sada, činiti sve da nađu rješenja, uvažavajući specifičnu situaciju svih uključenih dionika te je cilj s Ministarstvom zdravstva u 2024. dogovori dinamika ispunjenja obveza Ministarstva prema veledrogerijama, a poštujući  svođenja rokova plaćanja na zakonske rokove", naglasili su nam.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Problem želi riješiti Medika

Iako je to zadnji mehanizam za kojim posežu, poručili su iz HUP-Koordinacije veledrogerija, svaka veledrogerija, jednako kao i bilo koji drugi gospodarski subjekt u Republici Hrvatskoj, ima i pravo i obvezu zaštititi svoja prava aktiviranjem zakonom predviđenih mogućnosti naplate svojih potraživanja.

Naplatu već duži period, među ostalim, očekuje i veledrogerija Medika koja je zbog duga od 210 milijuna eura poslala prijedloge za ovrhu na adrese 28 bolnica u državi koje nisu platile lijekove dulje od 180 dana. Takvo je stanje bilo u studenom, a što se tiče trenutnog stanja i aktualne situacije poslali smo im upit, ali odgovora nismo dobili.

Da nema mjesta panici, kao i da će se problemi riješiti, konstantno nas uvjerava ministar Vili Beroš. Prema njegovom mišljenju najbolje rješenje za pokrivanje dugova će biti kada bolnice, koje su pod lokalnom samoupravom, postanu države. Ranije je u intervju za jedan medij prokomentirao prijenos vlasničkih prava kazavši da se tu ne radi o političkom pitanju.

"To je pitanje postizanja organizacijske, kadrovske i financijske održivosti zdravstvenog sustava. Na taj način, prijenosom osnivačkih prava, omogućavamo adekvatnije upravljanje hrvatskim zdravstvenim sustavom i reformu bolničkog zdravstvenog sustava te reorganizaciju istog", tako je ministar objasnio svoju odluku.

FOTO: Pixabay

Kako onda riješiti dugove?

Zanimalo nas je kako ministar planira riješiti te dugove pa smo poslali upit Ministarstvu zdravstva, ali do objave članka nismo dobili odgovor. I ministar je svjestan da se stanje u zdravstvu neće riješiti u nekom kraćem roku, već mu za to trebaju dvije do tri godine. 

Hebrang nije zadovoljan Beroševom reformom: 'Takav sustav smo imali prije devedesete godine'

Radom ministra, uz mnoge, nije zadovoljan ratni ministar i umirovljeni profesor emeritus na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Andrija Hebrang. Za portal Direktno je istaknuo da bi za reformu sustava trebalo dvije do tri godine, što ministru Berošu neće biti dovoljno vremena. Skeptičan je i oko Beroševe odluke za prebacivanjem vlasničkih prava.

"To je sustav kojeg smo imali prije devedesete godine. Umjesto decentralizacije taj sustav ponovno vraća centralizaciju koja nikada ne završava dobro iz stotinu razloga. Nasuprot tome, potrebno je izvesti i decentralizaciju vlasništva i plaćanja, ali to je već jedna druga složena priča za koju ovdje nemamo mjesta", istaknuo je. 

Sam Beroš nedavno se osvrnuo na dug bolnica ustvrdivši kako se porast duga smanjuje, iako veledrogerije nije spomenuo, kao ni činjenicu da se debelo prekoračuju zakonske odredbe o rokovima plaćanja.

"HZZO je racionalizirao trošak imunoterapije za oko 60 milijuna eura kroz smanjenje cijena tih lijekova, pa će bolnice za njih plaćati manje, a to bi trebalo utjecati na smanjene duga prema veledrogerijama kad su u pitanju skupi lijekovi. Ideja nam je također prijeći s limitnog plaćanja na plaćanje bolnicama po izvršenoj usluzi, odnosno kvaliteti i učinkovitosti rada, no za to je potreban određeni prijelazni rok", poručio je. 

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.