O PRORAČUNU ZA IDUĆU GODINU

KRITIZIRAO POREZNU POLITIKU VLADE Grubišić za Direktno: Ne vidim ništa poželjno, samo i dalje bujajuću i sveprisutnu državu

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

"Ovaj proračun možemo nazvati proračunom koji Hrvatskoj osigurava gospodarski oporavak u vrijeme korona krize", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković prilikom predstavljanja državnog proračuna za 2021. godinu. Ukupni prihodi proračuna u idućoj godini planirani su u iznosu od 147,26 milijardu kuna, što je za 12,3 posto više u odnosu na prihode planirane prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu.

22.11.2020. u 21:32
Ispiši članak

"Uloga države je velika u vremenu krize. Naša reakcija bila je brza i učinkovita, zahvaljujući našim mjerama više od 600 tisuća radnika je dobilo svoje plaće, financirali smo troškove različitih gospodarskih subjekata. Mi smo djelomično ili potpuno oslobodili od plaćanja poreza i doprinosa razna društva. Povećali smo mirovine, izdvajali smo dodatno za zdravstvo i socijalnu skrb. Pred vama je i peti krug porezne reforme", nastavio je Plenković u četvrtak.

Međutim, stručnjak za korporativne financije Andrej Grubišić kaže da Hrvatska i dalje ima strukturalni problem kojega je imala i prije izbijanja zdravstvene krize. Podsjeća da je ekonomska situacija u zemlji prije šest godina, kada smo bili u recesiji, bila toliko loša da nam se "nekakav rast" kojega smo bilježili posljednjih godina "činio super". 

"Onda se stvorila ta jedna, uvjetno rečena, 'uljuljkanost' u smislu kako smo dobri i jako napredujemo. Mislim da nismo, nego smo jednostavno bili jako loši da su nam benchmark pokazatelji iz prethodnih godina bili toliko niski da kada je imalo bolje, osjećate se puno bolje, jer je percepcija puno bolja", ocijenio je Grubišić.

Dobar život na dugi rok ne može se planirati tuđim novcem

Ovaj stručnjak je za portal Direktno kazao da se situacija s Covid-krizom dodatno usložnjava, jer se veliki naglasak stavlja na tuđi novac, odnosno na novac poreznih obveznika i novce iz EU fondova.

"Jako puno je stava da je rješenje svih problema osigurati novac iz EU fondova. Ja ne vjerujem da se dobar život na dugi rok može planirati koristeći tuđi novac, a bez ozbiljnije vlastite proizvodnje dobara i usluga. Stvar koja je tu eklatantna je da ni ova vlada kao i prethodne nemaju nikakvu namjeru rezanja državnih rashoda u bilo kojem obliku, što je potencijalno, neću ručno reći tempirana bomba, ali uteg koji je dokazano rezultirao time da je hrvatski privatni sektor nedovoljno razvijen i preslab da bi sve to isfinancirao, odnosno cijena koju plaćamo zato što sve to moramo financirati je ta da s Bugarima imamo najniži BDP u EU", upozorava naš sugovornik.

Ništa od onog što smatra da je poželjno raditi u ovoj situaciji u ekonomskom smislu, Grubišić ne vidi. Smatra da bi se trebalo ići u smjeru privatizacije svega što ima konkurenciju u privatnom sektoru, ukidanja subvencija i poticaja "za odabrane skupine" i listanja na burzi državnih poduzeća. 

Ocijenio je i da Vlada ne ide u smjeru liberalizacije školstva, obrazovanja, zdravstva i mirovinskog sustava, a ne vidi, kaže, ni ozbiljnije porezno rasterećenje, kojim se Vlada hvali.  "Porezno rasterećenje u kojem smanjujete određene porezne stope je super, ali porezno rasterećenje koje ne rezultira manjim udjelom poreza u bruto domaćem proizvodu, odnosno manjom količinom u apsolutnom iznosu obranog poreza od gospodarstva i građana za mene nije porezno rasterećenje", smatra analitičar.

Već su sada mnoge bivše socijalističke zemlje ispred nas

Kaže da jedino vidi i dalje bujajuću i sveprisutnu državu, "što je nastavak postojećih praksi koje koliko god percepcijski nekome izgledaju dobro i sigurno na kraju dana pogledajmo statističke podatke kako većina građana u Hrvatskoj živi", rekao je Grubišić i dodao:

"Većina živi život koji je daleko ispod nekog standarda kakve su imale  nekadašnje socijalističke zemlje, poput Poljske i Češke. One su bile iza nas, a sada su sve ispred nas i to više nije razlika od dva do tri posto, nego negdje čak razlika od 20-25 posto veće realne kupovne moći". 

Komentirao je i povećanje kreditnog rejtinga od strane agencije Moody's za jedan razred i pojasnio zašto na taj potez gleda kao na paradoks.

"Hrvatska nikada nije plaćala niže kamatne stope na svoj dug, međutim to nije zato što smo mi ekonomski jako dobri, nego zato što je Europska centralna banka natiskala toliku količinu novca da je novac jednostavno izrazito jeftin do te mjere da imamo apsurdnu situaciju da su neke kamatne stope negativne. Naš kreditni rejting i dalje je loš i nizak. To što su oni digli za jedu kvačicu, to je dobro, ali kada se to stavi u širi kontekst ti i dalje imaš nizak kreditni rejting, dapače, ispod investicijskog", govori nam Grubišić.

Prezentiraju nam se dijelovi mozaika koji "nerijetko nisu neistiniti", ali nam to i dalje ne govori "kako izgleda cijeli puzzle".

"Vi pričajte što god hoćete, ali na kraju dana čovjek osjeti je li mu dobro, ili nije dobro, što god njemu netko rekao" zaključio je Grubišić. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.