Krešić za Direktno: 'Očigledno je da su međunarodna administracija i Ured Visokoga predstavnika potpali pod pritisak rušilačke političke rulje koja se okupila u Sarajevu'

Da se kraj političke situacije u BIH još uvijek čini dosta dalekim, pokazuju i informacije sa sastanka. Naime, Schmit je predstavnike stranaka izvijestio kako će promjene Izboranog zakona biti samo tehničke, čime podsjetimo neće doći do provedbe presude Ustavnog suda BIH u slučaju ''Ljutić''.

Valja napomenuti kako na sastanku nisu bili predstavnici svih bosanskohercegovačkih stranaka, a posebice oni koji imaju najveći utjecaj, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA-a i  Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Portal Direktno o zaključcima sastanka, ali i cijeloj situaciji u BIH, razgovarao je s istaknutim novinarom Zoranom Krešićem.

''Očigledno je da su međunarodna administracija i Ured Visokoga predstavnika potpali pod pritisak rušilačke političke rulje koja se okupila u Sarajevu'', objašnjava Krešić.

Podsjeća da su okupljeni upućivali poruke nasilja, rata, ''pa čak i ubojstvom samoga Schmidta''.

Novinar smatra da to nije specifično samo na prosvjed u Sarajevu, već napominje da se takve poruke mogu iščitati i iz raznih političkih govora, priopćenja političkih stranaka te istupima na društvenim mrežama.

Krešić također podsjeća na riječi Bakira Izetbegovića koji je u nedjelju poručio ''kako su se oni prebrojali, kako točno znaju koliko imaju naoružanja''.

''Nevjerojatno je da se na tlu Europe rječnik ulice i prijetnja nasiljem, točnije politički bullying pretvara u neku vrtu razumijevanja između međunarodne zajednice prema takvom načinu pristupanja'', smatra novinar.

Usporedbe radi, kako navodi, to je kao da netko počne ''tepati'' Vladimiru Putinu zašto razdire Ukrajinu.

Takav način, napominje novinar, a mnogi bi se mogli složiti, ''doveo bi BIH u kaos''.

Christian Schmidt, svojom odlukom o odgodi odluke za šest tjedna još jednom pokušava nametnuti kakav-takav dogovor između bošnjačkih i hrvatskih stranaka iako kako smatra Krešić bošnjačke stranke nemaju interesa za dogovor već ''žele pretvoriti Federaciju BIH u bošnjačku državicu i time stvoriti temelj za raspad države''.

''Hrvati trebaju donijeti definitive odluke i prije rujna'', jer kako navodi novinar, bošnjačke stranke će tih šest tjedana iskoristiti za lobiranje kod svojih partnera i saveznika.

I to prije svega Turske, napominje Krešić, koji podsjeća da je ministricu vanjskih poslova BIH Biseru Turković podržao Iran i druge ''prijateljske zemlje''.

Zato smatra, da u trenutnoj političkoj situaciji u BIH, Hrvati moraju povući odlučne poteze kako bi opstali.

''Ako ništa drugo, okupiti deset tisuća ljudi kako bi se uputila poruka da se neće prihvatiti daljnje rušenje njihove pozicije unutar Federacije i pretvaranje u političku, a zatim i nacionalnu manjinu'', smatra Krešić.

''Ne naprave li to, bojim se da su sami sebi trasirali put nestanka''.

Zanimalo nas je, smatra li novinar da postoji mogućnost takvog velikog okupljanja u koje bi Hrvati pokazali da i dalje postoje te da imaju pravo na svoje predstavnike.

Krešić je podsjesti na događanja iz 2018. kada se okupilo deset tisuća ljudi u Mostaru koji su prosvjedovali protiv preglasavanja Hrvata kod izbora Željka Komšića.

''Ta poruka se može sada uputiti mnogo jače i snažnije'', ističe naš sugovornik te dodaje:

''Poruka iz Sarajeva pokazala je da čak i većina bošnjaka ne vjeruje u priče da su bošnjaci ugroženi. Te poruke podsjećaju na okupljanja od Gazimestana do 'Jogurt revolucije' u Novom Sadu''.

Novinar ističe da Hrvati u BIH jesu u najgoroj poziciji jer ''bošnjačka politika pokušava pretvoriti dio BIH u bošnjačku državicu''.

Krešić je razgovor za Direktno završio vjerujući da će se u skorije vrijeme pojaviti ''kredibilan otpor Hrvata koji će pokazati međunarodnim predstavnicima da se bez Hrvata ne može graditi BIH''.

''Ako je ulica način na koji se dokazuje kako treba krenuti dalje, onda mislim da i  Hrvati moraju odgovoriti istim rječnikom'', rekao je za kraj novinar Zoran Krešić za Direktno.