Krenule žalbe na odluku Ministarstva o školskim praznicima: 'Vraćamo se u sustav iz 80-ih'

Iako je aktualna školska godina značajno drugačiju od prethodnih jer je školska godina započela tjedan dana kasnije od uobičajene prakse koja je nalagala da to bude prvi ponedjeljak u rujnu, a i isto tako završava ranije nego prethodnih godina (13. lipnja), čini se da će se isti model primijeniti i iduće godine.

Tako bi školska godina trebala početi 8. rujna 2025., a završiti 12. lipnja, dok bi za maturante zadnji dan škole bio 22. svibnja 2026. godine. Što se tiče praznika, oni će biti podijeljeni u dva dijela. Prvi bi se odnosili na zimski period od 24. prosinca 2025. godine i do 9. siječnja 2026. godine, s tim da bi drugo polugodište počelo 12. siječnja 2026. godine.

Prijedlog Ministarstva ovom odlukom ukida drugi dio zimskih praznika u veljači, što je najveće iznenađenje prijedloga, a djeca će na praznicima još biti za vrijeme Uskrsa, od 30. ožujka 2026. pa do 6. travnja iste godine, a nastava bi počela 7. travnja. I iduće godine će se, kao i ove, proljetni praznici većinom održati tjedan uoči Uskrsa, dok će se učenici u klupše vratiti dan nakon Uskrsnog ponedjeljka.

FOTO: Ronald Goršić/CROPIX

Prošle godine intervenirao i premijer

Ljetni praznici počet će 15. lipnja 2026. godine. Kao i do sada, nastava će se organizirati i izvoditi u najmanje 175 nastavnih dana, dok to za maturante predviđa najmanje 160 nastavnig dana. U slučaju da škola ne ostvari propisani nastavni plan i program, nastavna godina može se i produljiti odlukom upravnog tijela županije nadležnog za poslove obrazovanja, uz prethodnu suglasnost resornog Ministarstva.

Podsjetimo, aktualna školska godina započela je tjedan kasnije od predviđenog, a isto tako je kraj školske godine skraćen za tjedan dana zbog velikog broja žalbi na školski kalendar zbog čega je prošle godine intervenirao sam premijer Andrej Plenković i to zbog turističke sezone, ali i nepovoljnih vremenskih prilika. Tako je u srpnju 2024. došlo i do treće promjene kalendara, što je izazvalo velike kritike zbog činjenice da se plan donosi tako kasno.

Također iz sindikata su tada postavili pitanje do kada će neklimatizirane učionice diktirati duljinu školske godine te se opetovalo da bi učenici trebali imati kraće praznike svakih nekoliko mjeseci. Zbog kontroverzi koje se svake godine vežu uz donošenje školskog kalendara, ne sumnjamo da će i ovaj put biti puno kritika.

FOTO: Duje Klarić/CROPIX

Državni praznici

Ovo su ujedno državni praznici navedeni tijekom iduće školske godine:

1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) –  Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo

Sudjelovati u javnoj raspravi možete klikom na poveznicu, a prijedlog Ministarstva već sad ima više od 100 komentara. "Ponovno se vraćamo na sustav iz 80-ih godina a dokazano je da više kratkih praznika učinkoviije je za djecu", "Smatram da je model s više kraćih praznika učinkovitiji i za učenike i za nastavnike. Također, sustav i obujam posla više ne izgledaju kako su nekad izgledali, stoga mislim da su češći odmori dobrodošli", neki su od komentara.

Ministarstvo donijelo novu odluku vezanu za školsku godinu: Evo koji se praznici ukidaju

"Treći tjedan u veljači je više nego neophodan kako bi se predahnulo od Božića do Uskrsa. Djeca i mladi jednostavno krajem veljače i u ožujku (još ako je Uskrs kasno u travnju) jednostavno ne mogu psihički podnijeti tempo te su vrlo nervozni i depresivni. Za kvalitetni rad jednostavno je potrebno napraviti pauzu", još je jedan na tom tragu, a puno njih je napisalo da bi proljetni praznici trebali se održati u tjednu nakon Uskrsa.