Kremlj vješto popunjava prazninu nastalu odugovlačenjem Europe u procesu proširenja na jugoistok Europe

Hrabri otpor Ukrajine nametnutom agresivnom ratu Rusije uzdrmao je geopolitičku svijest Europske unije. Europska komisija odgovorila je brzim otvaraanjem mogućnosti članstva Ukrajini, Moldaviji i Gruziji godinu dana nakon što je ruska invazija dosegla svoj puni opseg. Štoviše, tri nacije služe kao prva linija obrane protiv otvoreno priznatog konačnog cilja Kremlja, a to je ukidanje EU-a, piše News insight.

Mnogi, međutim, sumnjaju hoće li sve države članice ostati predane ispunjavanju danog obećanja. Naime, aposobnost EU-a da završi sljedeći krug proširenja, kada govorimo o tzv. Zapadnom Balkanu, do 2029., predstavlja pravi "stres test". Elite na jugoistoku Europe odavno su fascinirane članstvom u EU. Unatoč tome, izgledi za prosperitetnu budućnost u Europi mnogim ljudima na kontinentu često se čine maštarijom. Iako je samit EU-a i Zapadnog Balkana u prosincu 2016. pružio svježu nadu, nastavio se dugotrajni zastoj, što je izazvalo nezadovoljstvo i paralizu, iako je upravo zbog ruske invazije na Ukrajinu ova tema ponovno je došla u fokus među europskim političarima i dužonsnicim. Ipak, rezultat zastoja u procesu proširenja ostavio je prazninu koju zlonamjerni strani akteri, prije svega Rusija, vješto popunjavaju.

Hibridni rat Moskve protiv demokratskog Zapada

Etničke podjele u regiji, zarobljenost države i medija te nasljeđe ruske kognitivne pristranosti čine ovo područje glavnom metom tekućeg hibridnog rata Moskve protiv EU-a i demokratskog Zapada, s 51 posto Srba koji su spremni glasovati protiv članstva u EU-u na referendumu, a njih čak 40 posto još uvijek voli Vladimira Putina unatoč njegovim zločinima u Ukrajini.

Izgradnjom neprozirne mreže pokroviteljstva diljem kontinenta kako bi utjecala i poticala donošenje odluka na važnim tržištima i institucijama, Rusija je razvila obrazac negativnog gospodarskog utjecaja diljem Europe. Ilegalni kapital, najučinkovitiji instrument moći Kremlja, premješta zapanjujuće iznose u i izvan zapadnih banaka zahvaljujući labavoj administraciji, raširenoj korupciji, organiziranom kriminalu i uspješnoj sivoj ekonomiji.

Nezakoniti financijski tokovi na Balkanu čine šest posto BDP-a

Na globalnoj razini, smatra se da su nezakoniti financijski tokovi vrijedni između jedan i 1,5 trilijuna dolara godišnje, dok na Balkanu oni čine oko šest posto BDP-a. To čini dvostruko više iznosa od svjetskog prosjeka ugrožavajući tako poslovnu klimu, potkopavajući vladavinu prava i smanjujući učinkovitosti kaznenopravnog sustava. Ilegalni tokovi iscrpljuju javne resurse, smanjuju raspon i efikasnost javnih usluga i narušavaju povjerenje građana u javne institucije. Također, grade snažne mreže utjecaja koje promiču negativne lokalne ili međunarodne ciljeve. Zaustavljanje protoka nezakonitih financijskih tokova zahtijeva usklađenu akciju u kontekstu proširenja EU-a i Berlinskog procesa, koherentnost unutar i između nacionalnih i međunarodnih normativnih okvira te prepoznavanje ovog procesa kao globalnog problema.

Potrebna je nova strategija EU-a za ekonomsku sigurnost, ona koja naglašava hitno osnivanje europske agencije za sprječavanje pranja novca i u tom smislu poboljšane postupaka za provjeru ulaganja, oduzimanja imovine i provedbu kazni. Što prije takvi univerzalni mehanizmi za zaustavljanje ovih ilegalnih financijskih tijekova budu u stanju obuhvatiti Balkan, EU, ali i zemlje koje još nisu postale članice EU-a, to bolje. To također vrijedi za slične organizacije za provođenje zakona kao što su Europol, Frontex, Ured europskog javnog tužitelja itd.

Većina opranog novca iz kriminalnih radnji

Većina opranog novca, ako ne i sav, potječe iz kriminalnih radnji.  Jačanje sigurnosnih provjera ulaganja vanjskih subjekata u europske poslove, kao i provedba standarda u transparentnosti vlasništva, ključni su i na tome se treba inzistirati i u balkanskim zemljama koje pretendiraju članstvu u EU. U tom kontekstu, piše portal, posebnu pažnju treba posvetiti i industriji kriptovaluta.

Iako je već mnogo učinjeno, još toga se može i mora napraviti kako bi se Balkan zaštitio od stranog negativnog utjecaja i uskratilo Moskvi šanse da potkopa demokratsku Europu. Kako bi postavili jasan vremenski okvir za nadolazeći krug proširenja EU-a, čelnici prvo moraju pokazati političku viziju i odlučnost, kao što su učinili s prošlim proširenjima. Narodi Balkana mogu od europskog proširenja imati velike koristi u smislu slobode, mira i prosperiteta, ali pod uvjetom da nijedna strana nije ugrožena tzv. pozadinskom bukom  koju proizvodi dezinformacijski plašt kojim je obavijena Europa posebno unazad godinu dana.