Kovačević otkrio što pokazuju izborni rezultati: Ovo su svi mogući scenariji za sastavljanje Vlade

Prema posljednjim neslužbenim rezultatima HDZ-a i partneri su  uvjerljivo pobijedili na parlamentarnim izborima i osvojili 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobila je  42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo 10 mandata. Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika. Srpska manjina ima tri mandata, a ostale manjine pet.

Vjerujem da će čitateljima posebno biti interesantni analitički pokazatelji jučerašnjih parlamentarnih izbora.

FOTO: HINA

Što kažu analitički pokazatelji za deset izbornih jedinica?

U biračke popise u deset izbornih jedinica bilo je ukupno upisanih 3.733.283 birača, na izbore je izašlo 2.216.708 birača ili 62,31 posto. HDZ-a i partneri su osvojili 729.864 glasova. SDP-ova Rijeka pravde raste je osvojila 538.743 glasa. Domovinski pokret je osvojio 202.670 glasova, Most je osvojio 169.966 glasova, a Možemo 193.007 glasa.

Fokusa i Republike su osvojili  47.712 glasova. IDS-ova koalicija je dobila 32.727 glasova, a 25.829 glasova ostvarila je  Nezavisna platforma Sjever. 1.340.981 birača ili 37,69 posto nije izašlo na parlamentarne izbore 14. travnja 2024.

HDZ-a i partnerima za osvajanje jednog mandata trebalo je 11 965 glasova, SDP i Rijeci pravde za mandat je trebalo 12 812 glasova, DP je za mandat trebalo 14477 glasova, Mostu i partnerima je za mandat trebalo 15 452 glasa, Možemo i partnerima je za mandat trebalo 19 300 glasova, IDS i koaliciji je za mandat trebalo 16 364 glasa, NP Sjeveru je za mandat trebalo 12 915 glasova, a Fokus Republici je za mandat trebalo čak 47 712 glasova.

FITO: HINA/Damir Senčar

Tko će formirati novu Vladu

Više scenarija je u igri, pa čak i scenarij raspisivanja novih izbora. Logično bi bilo da HDZ-a, kao relativni izborni pobjednik uspije formirati Vladu, ali su mogući i drugi scenariji. Najizgledniji scenarij je da će novu Vladu formirati HDZ i Domovinski pokret s dijelom manjina ( bez SDSS-a). Nema, međutim, garancije da je takva kombinacija prihvatljiva svim zastupnicima izabranima na listi DP-ove koalicije. Mislav Kolakušić, lider stranke Pravo i pravda, odmah na početku izborne noći je poručio da koalicija s HDZ-om ne dolazi u obzir i da su jedino prihvatljivo rješenje ponovljeni izbori.

Matematičku šansu za formiranje vlade ima, međutim, i Zoran Milanović i SDP. Do 76 mogu doći ako ih podrži 11 zastupnika koalicije Mosta i Suverenista, 10 zastupnika platforme Možemo, dva zastupnika IDS-a, dva zastupnika Nezavisne platforme Sjever, jedan zastupnik Fokusa i svih osam manjinaca. U Saboru je, dakle, teoretski moguće oformiti i većinu koja neće uključivati ni HDZ ni Domovinski pokret. Takva bi većina doduše bila vrlo tanka i zbog toga vjerojatno krajnje nestabilna.

Naravno, Milanovićeva i SDP-ova koalicija može i drugačije izgledati. Ako bi npr. pridobili 14 zastupnika DP-a, do većine bi mogli i bez potpore npr. platforme Možemo. Lider DP-a Ivan Penava u svom govoru nije isključio mogućnost koalicije sa SDP-om; kao neprihvatljive partnere apostrofirao je SDSS i Možemo. Tu je zatim i mogućnost koju predlažu iz platforme Možemo. Oni su pozvali sve stranke koje su u kampanji obećavale kako nakon izbora neće ići s HDZ-om da iz Sabora podrže manjinsku vladu SDP-a, stranke koja ima najbolji izborni rezultat među dosadašnjim oporbenjacima.

Puhovski komentirao navodnog pretendenta na Plenkovićevu stolicu: 'On ne može naći WC u Bruxellesu'

Čak je moguće  i da nakon višemjesečnih pregovora nitko neće pridobiti povjerenje 76 zastupnika. U tom slučaju morali bismo ponovo na izbore; odgovornost da ih raspiše Ustavom je dana predsjedniku Republike Milanoviću, koji u takvoj situaciji imenuje i privremenu nestranačku vladu da upravlja državom dok se ne oformi vlast koja ima podršku natpolovične većine saborskih zastupnika. Na koncu, najizglednijom se čini opcija u kojoj HDZ ostaje na vlasti još četiri godine, samo s drugačijim koalicijskim partnerima nego dosad.