Kovač: Srbi su se tek nakon inicijative u Hrvatskoj zainteresirali za promjenu izbornog zakona

Kovač je u uvodnom izlaganju, na temu vanjske politike od samostalnosti do danas, usporedio vanjski položaj Hrvatske s onim od prije 30 godina. "Sjetite se prije 30 godina gdje je Hrvatska bila. Bila je jedna od šest republika u sastavu Jugoslavije, bila je politička provincija", rekao je  i dodao kako je centar svih događanja tada bio glavni grad Beograd, dok je danas Hrvatska subjekt u međunarodnoj politici.

Bivši ministar vanjskih poslova detaljno je opisao sve probleme i zapreke koje su se nalazile na hrvatskom putu prema samostalnosti, od toga da su na Hrvatsku u početku gledali kao danas na Kataloniju pa do srpske perfidne i lukave diplomacije, koja je pomoću politike plavih kaciga na vojno zauzetom teritoriju pokušala zacementirati stanje.

"Hrvatska je kasnila s eurointegracijama zbog toga što su odmah nakon ljeta '95. pokušali nametnuti Tuđmanu zajednički pristup eurointegracijama, što je on u startu odbijao" objasnio je Kovač teškoće pri hrvatskom pristupanju Europske Unije. Istaknuo je kako se takva politika nastavila i dalje, počevši od otvaranja pregovora kad su nas htjeli vezati s početkom pregovora Turske, do samih zadnjih dana zatvaranja pregovora kad je premijer jedne države srednje veličine htio da Hrvatska ne završi pregovore.

Sporazum o arbitraži sa Slovenijom je Hrvatska, kaže, bila prisiljena potpisati, iako se u njemu prejudicirala odluka o slovenskom kontaktu s otvorenim morem.

"Hrvatska je naštetila svom ugledu s europskim uhidbenim nalogom za vrijeme Milanovićeve vlade. Mi danas vodimo politiku  kojom pokušavamo vratiti vjerodostojnost zbog te pogreške", istaknuo je Kovač i dodao kako se hrvatska vanjska politika mora fokusirati na rješavanje problema sa susjedima, ali i gledati prvenstveno svoj interes. "Moramo odrasti u tom smislu, u politici ne postoje ljubavi, postoje interesi. Trebamo surađivati s onima s kojima se naši interesi poklapaju", odgovorio je na pitanje o našoj vanjskopolitičkoj preorijentaciji.

Kovač smatra kako naš odnos prema Srbiji treba voditi tako da štitimo svoje interese, prvenstveno u pogledu hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, njihove suradnje s Haagom i zakona po kojem mogu suditi hrvatskim braniteljima. Kovač je na kraju zaključio kako je Srbija do sada izbjegavala implementirati međudržavni sporazum prema kojem bi Hrvati imali jednog zagarantiranog zastupnika u Skupštini.

"Pozivali su se na to da moraju mijenjati zakone. Spominjali su i da moraju mijenjati Ustav, da to nije lako implementirati, iako njima po Ustavu to nije definirano", rekao je Kovač i dodao kako se tek nakon inicijative nekih bivših političara i udruga o promjeni izbornog zakona u Hrvatskoj Srbija zainteresirala za promjenu svog izbornog zakona u Srbiji, kako se ne bi dogodile promjene u Hrvatskoj. Zaključio je  kako Hrvatska mora osigurati i organizirati bivšim logorašima mogućnost traženja odštete preko sudova od Srbije.