O NOVOM PRIJEDLOGU OVRŠNOG ZAKONA

Kosor za Direktno: Želimo spriječiti dužničku kolonizaciju Hrvatske od agencija za naplatu dospjelih potraživanja

Autor

Marijan Opačak

"Za 10 godina većina dospjelih dugova građana bit će u rukama 10 agencija za utjerivanje dugova, a dug građana veći je od duga države i jedinica lokalne samouprave. Sprema nam se kolonizacija ako sad ne napravimo drastične promjene u novom Ovršnom zakonu", rekao je saborski zastupnik HSLS-a Darinko Kosor. 
 

09.02.2019. u 08:12
Ispiši članak

Jedan od najprofitabilnijih segmenata hrvatskog gospodarstva trenutačno je posao naplate dugova, odnosno otkupa nenaplativih i teško naplativih potraživanja banaka od građana i pravnih osoba. Iako se u tom segmentu financijskog poslovanja vrte milijarde kuna i ostvaruju milijunske dobiti, tvrtke ili agencije koje se bave naplatom potraživanja bez ikakvog su nadzora i za njihov ulazak na hrvatsko tržište ne treba nikakva posebna dozvola.

Kako je nedavno pisao portal Direktno, banke su dosad, prema podacima Hrvatske narodne banke, prodale više od 27,8 milijardi kuna svojih potraživanja za manje od 20 posto vrijednosti.

Upravo je agencije za naplatu dospjelih potraživanja, pri predstavljanju Nacrta prijedloga novog Ovršnog zakona saborski zastupnik HSLS-a Darinko Kosor označio kao jedan od glavnih dijelova "ovršiteljske industrije". 

Zbog čega HSLS ranije nije izašao sa svojim prijedlogom zakona?

HSLS ne spada u populističke stranke. To je više nego jasno. Kada su Vlada RH i Ministarstvo pravosuđa izašli s Nacrtom Prijedloga ovršnog zakona i kada je on upućen u javno savjetovanje tada smo se i mi kao stranka ponovo uključili u raspravu sa svojim prijedlozima. Pošto je 1. veljače završilo javno savjetovanje za građane i udruge, a prema kalendaru Vlade Zakon bi na Vladi trebao biti usvojen sredinom ožujka, te u travnju biti na raspravi u Hrvatskom saboru, smatrali smo kako je sada upravo pravo vrijeme za senzibilizaciju oko ovog jednog od najvećih društvenih problema, kako koalicijskih partnera tako i ukupne javnosti te medija koji na tu javnost imate bitan utjecaj. Posebno "zvono na uzbunu" mi je bilo kada sam vidio na okruglom stolu Ministarstva pravosuđa da sam jedini saborski zastupnik koji je pristupio raspravi oko ovako važnog zakona. Nažalost velika većina saborskih zastupnika se isključivo bavi dnevnom dozom jeftinog populizma.

Što ste 'naučili' na tom okruglom stolu u Ministarstvu pravosuđa?

Mudar čovjek uvijek dođe slušati i učiti. Na okruglom stolu sam čuo mnoge dobre prijedloge svih zainteresiranih strana; građana, udruga blokiranih i ovršenih, predstavnika Odvjetničke komore, Javnobilježničke komore, FINA-e, sindikata te predstavnika Ministarstva pravosuđa. Sam Nacrt Prijedloga zakona ima cijeli niz dobrih prijedloga; elektronička komunikacija, fiksiranje troška provedbe (FINA i banke), izbacivanje mjenice i čeka kao vjerodostojne isprave, ukidanje fiducija, bolje informiranje dužnika, bez deložacija u zimskom periodu te proširen krug primanja izuzetih od ovrha. Teško se oteti dojmu da je s jedne strane dužnik, a s druge strane cijela industrija koja živi od naplate dospjelih potraživanja (agencije, odvjetnici, bilježnici, FINA). No želim biti vrlo jasan, mi hrvatski liberali se zalažemo za "kulturu plaćanja dugova", stvarno izvršena usluga ili posao moraju biti plaćeni.

Koji su glavni prijedlozi vašeg predloženog nacrta novog zakona? Na koji način hrvatski liberali žele pomoći ovršenima i blokiranima?

Predlažemo da se cijeli postupak pripreme i donošenje rješenja u cijelosti vrati na sud te da javni bilježnici više nemaju nikakvu direktnu, niti kako se Prijedlogom novog zakona predlaže, indirektnu ulogu (kao povjerenici suda). Jasno je da u tom pravcu idu i europske smjernice prema Hrvatskoj. Hibridni prijedlozi su uvijek najgora rješenja. Javnobilježnička branša time ne bi bila bitno pogođena zato što u više od 90 posto bilježničkih ureda ovrhe u njihovom poslovanju čine manje od deset posto prometa.

Rekli ste da  predloženi zakon Ministarstva pravosuđa predlaže samo kozmetičke promjene..

Ponavljam kako ovakav prijedlog zakona sam po sebi bez izmjena Zakona o obveznim odnosima te uključivanja Ministarstva financija ničim bitno neće utjecati na rješenje postojećeg problema. Ono što jako zabrinjava je to što u prijedlogu Ministarstva pravosuđa dvije trećine zakona se odnosi na način prodaje nekretnine, pokretnine ili ulaska u posjed nekretnine, iz čega se može zaključiti da predlagač polazi od toga da većina dužnika više nije financijski sposobna podmirivati dugove, pa je budućnost naplate u pokretninama i nekretninama. Spominju se i lageri oduzetih pokretnina, što će samo uzrokovati nove troškove, ali i mnoge probleme kako za dužnike i vjerovnike tako i za državu.

I po postojećem zakonu bilo je propisano da vam se ne smije ovršiti nekretnina u kojoj živite, ali iza tog članka zakona dolazi famozni "ali" kojim se kaže kako se ipak može ovršiti ako se proda tako da se od novca koji ostane nakon namirenja duga može kupiti manja nekretnina. To znači da doslovce svaka nekretnina može na dražbu.

Uzmimo za primjer da manji stan u kojem živi prosječna hrvatska obitelj košta oko 400 tisuća kuna, po novom prijedlogu ovršnog zakona za dug od 40 tisuća kuna mogu vam prodati stan vrijedan deset puta više i to na dražbi. To onda znači da ako vam se u prvom krugu dražbe stan ne proda, prodat će se u drugom pokušaju za tri petine vrijednosti. Dakle, ne znam ima li uopće smisla nekome prodavati stan vrijedan 400 tisuća kuna, prodati ga za tri petine vrijednosti, odnosno 250 tisuća kuna, kako bi se namirio dug od 40 tisuća kuna. To nije dobro rješenje te mi predlažemo da se iznos duga zbog kojeg se uopće može ići u prodaju nekretnine podigne na najmanje 100 tisuća kuna ili više.  

Kako pomoći dužnicima?

Prvi prijedlog je da kamata, koliko god dugo trajala parnica, ne može prijeći iznos glavnice. To želimo promijeniti jer dio stranaka u postupku nije zainteresiran da parnica završi što prije radi stalnog rasta kamata i iznosa troškova. Kad bi kamata bila limitirana iznosom glavnice, nitko više ne bi bio zainteresiran da proces traje duže. 

Drugi prijedlog nije naš originalni prijedlog. To je prijedlog koji je proizašao iz javnog savjetovanja, predložila ga je Odvjetnička komora, a podržale su ga i  udruge blokiranih, o promjeni redoslijeda naplate. Trenutno se naplaćuje prvo trošak, pa kamata pa tek onda glavnica. A prijedlog je da se prvo naplaćuje glavnica, pa trošak i onda kamata. To bi omogućilo dužnicima da u svakom trenutku znaju točno što su otplatili, a uvjeren sam da bi pri naplati glavnice i troškova mnogi vjerovnici se nagodili s dužnikom i o oprostu kamata.

Treći naš prijedlog vezan je za prijenos potraživanja uz visoki diskont  od strane vjerovnika na agencije za naplatu dospjelih potraživanja. U Hrvatskoj takve agencije su relativno novija stvar, posluju nekih desetak godina, formalni njihovi osnivači su razne njemačke, norveške, češke, slovačke i srpske fizičke i pravne osobe. Za mnoge se opravdano i sumnja da su usko povezane s vjerovnicima (bankama, kartičarskim kućama i telekomima).

Naši prijedlozi su sljedeći. Da se zakonom jasno propiše da kada vjerovnik donese poslovnu odluku da prodaje po visokom diskontu svoje potraživanje to mora prvo ponuditi samom dužniku. Tek ako dužnik nakon pisane obavijesti u propisanom roku ne bi prihvatio takvo podmirenje duga u tom istom iznosu diskonta vjerovnik može prenijeti dug agencijama za naplatu dospjelih potraživanja. Budući da ti diskonti dosežu 30, 50 pa i 70 posto samog duga zašto onda to ne bi podmirio dužnik? Isto tako u praksi je uočen i veliki problem da jedan dio vjerovnika ne obavještava pisanim putem dužnika da je njegov dug prenio na navedene agencije. Dužnici često saznaju da je njihov novi vjerovnik agencija kada ih se s nepoznatih brojeva desetak puta dnevno počne nazivati i maltretirati da podmire svoj dug, a sve bi se to moglo naplatiti putem redovnog sudskog postupka ovrhe.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.