KORUPCIJA U HRVATSKOJ (2) Najčešće primali do pet tisuća eura, a liječnike potkupljivali i egzotičnim putovanjima, ali i japankama, sanitarijama i kućanskim aparatima!

Koliko stoji liječnik? Koliko stoji pojedini liječnički pregled, odnosno pregled ili cjepivo preko reda? Teško je utvrditi pojedinačnu cijenu, jer ona ovisi o konkretnom slučaju.

Ipak, zanimljivo je kako na naše upite o korupciji u zdravstvu, o čemu je portal Direktno već pisao, gotovo nitko nije želio otvoreno govoriti.

Pitali smo koliko su evidentirali prijava/slučajeva da je netko od članova primio mito, odnosno tražio ili bio osumnjičen za korupciju? Jesu li protiv nekog od svojih članova dosad pokretali disciplinske postupke, poduzimali neke mjere ili ih izbacivali iz članstva zbog veza/optužbi s korupcijom?

Što se davalo za uslugu odnosno zbog čega su eventualno djelatnici u zdravstvu trgovali uslugama - novac ili nešto drugo?

Znaju li uopće je li u struci netko zbog korupcije, tj. primanja mita otpušten ili uhićen odnosno osuđen, te što čine kako bi unutar struke smanjili pojavnost korupcije?

Iz Hrvatske liječničke komore su nam odgovorili kako “Hrvatska liječnička komora ne vodi evidenciju prijava protiv liječnika po sadržaju prijave. U evidenciji Komore zaprimljene prijave klasificiraju se isključivo ovisno o tome radi li se o sumnji na liječenje protivno pravilima struke, odnosno povredi Kodeksa medicinske etike i deontologije

Komora informacije o mogućim slučajevima počinjenja kaznenog djela primanja mita saznaje u pravilu iz medija, nakon što su prijave o tome već podnesene nadležnim tijelima kaznenog progona.

Slučaj Hipokrat ili Farmal

Liječnika koji je pravomoćno sudskom odlukom proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela, pa tako i kaznenog djela primanja mita, Časni sud Komore može utvrditi nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti.

U tom smislu ukazujemo da je u postupcima za utvrđivanje nedostojnosti u tzv. aferi ”Hipokrat” koja se odnosila na kazneno djelo primanja mita, Časni sud Komore od 2016. do 2018. izrekao ukupno 275 mjera privremenog oduzimanja odobrenja za samostalan rad.

Vezano uz aktivnosti Komore usmjereno na smanjenje pojavnosti korupcije ističemo da Komora dosljedno putem objava i javnih priopćenja osuđuje svako postupanje koje se može okarakterizirati kao primanje mita te poziva na podnošenje prijava nadležnim tijelima kaznenog progona. Nadalje, Komora redovito organizira tribine s temom etičkog postupanja liječnika, a Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju u sklopu svog djelovanja educira kolege o odrednicama Kodeksa koje se odnose na zabranu uvjetovanja zdravstvene usluge bilo kakvim darom.

Komora je također izdala publikaciju Primjeri etike u praksi koja sadrži tekst Kodeksa, a koju dobiva svaki novi član Komore prilikom učlanjenja".

Pitali smo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kao i Hrvatski liječnički sindikat i resorno Ministarstvo zdravstva.

“U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) nije bilo slučajeva da je radnik dobio otkaz zbog primanja mita, niti je bilo prijava za primanje mita. U postupku kontrole unutar HZZO-a utvrđuje se zakonitost postupanja u obavljanju poslova radnog mjesta pojedinog radnika, no HZZO nije nadležan za utvrđivanje primanja mita, odnosno korupcije. Za to jedino ima ovlasti Državno odvjetništvo RH.

HZZO i sindikalisti o korupciji ništa ne znaju

HZZO je, kao tijelo javne vlasti, obvezan dosljedno provoditi Zakon o pravu na pristup informacijama koji je jedan od zakonskih propisa kojim se uređuje područje korupcije i kojim se osigurava transparentnost prema javnosti. HZZO je u skladu s obvezama iz Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donio opći akt kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika te ih je imenovao.”, odgovorili su nam iz HZZO_a.

"Hrvatski liječnički sindikat nikada nije primio ni jednu prijavu o  korupciji nekog od naših članova .

HLS nema apsolutno nikakve ingerencije za rješavanje takvih slučajeva niti su oni predmet našeg rada i djelovanja, a svaku korupciju, ne samo među liječnicima, najoštrije osuđujemo. 

Jedina liječnička udruga koja ima takve ovlasti i tijela za njihovo razmatranje i određivanje nekih sankcija, je Hrvatska liječnička komora pa Vas upućujemo na njih, istaknula je za portal Direktno Renata Čulinović-Čaić, predsjednica HLS-a.

Šutnja ministra Beroša

Nadležno Ministarstvo zdravstva Vilija Beroša oglušilo se i na ponovljene upite o toj temi. Za njih očito tema korupcije ne postoji.

Podsjetimo, jedna od najvećih afera u hrvatskom zdravstvu nedavno je dobila svoj pravomoćni epilog sudskim presudama. U aferi Hipokrat gotovo 300 liječnika priznalo je primanje mita, većina se nagodila, a brojni su se, mahom liječnici obiteljske medicine, i umirovili.

Dražen Dedi, nekadašnji predsjednik Uprave Farmala dobio je četiri godine zatvora zbog organiziranog podmićivanja liječnika da propisuju njihove lijekove. Podsjetimo, u razdoblju od 2009. do 2012. veći broj liječnika, ljekarnika i trgovačkih putnika koji su od 2009. do 2012. svojim pacijentima prepisivali lijekove Farmala, za uzvrat su dobivali mito i to kroz bonove, plaćena putovanja, novac, darove… Mito je dosezao i desetke tisuća kuna.

Većina liječnika je tvrdila da su te lijekove propisivali zbog niske cijene, a ne darova, putovanja ili novca. Ipak u istrazi se saznalo da su se liječnici prodali i za bizarne stvari. Nudila su se studijska putovanja, namještaj, kućanski aparati, bonovi za trgovačke centre, privatna putovanja u Jordan, Tursku i druge egzotične lokacije, ali i hladnjaci, televizori, sanitarije, pa čak i japanke i specijalistički pregledi.

Slučaj Hipokrat nije naravno jedini. Evo ih još nekoliko. U Splitu je prije četiri godine uhićen kardiokirurg koji je ukupno primio tri tisuće eura od članova obitelji pacijenta za ubrzavanje pretraga, no to nije pomoglo pacijentu. Ipak je umro.

Prije petnaestak godina u Zagrebu je uhićen liječnik za primanje ukupno tisuću eura mita za izdavanje liječničkih pomagala na koja pacijent nije imao pravo. U Osijeku je liječnik jedne bolnice, primjerice, za nekoliko manjih medicinskih zahvata na koje pacijent nije imao pravo primio mito od 1800 kuna.

U 2018. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) je pokrenuo i slučaj gdje je liječnik u jednom manjem mjestu tražio od pacijenta iznos od samo 100 eura za operaciju prije reda, nakon čega je prijavljen.

O brojnim liječnicima kruže priče da su skloni primanju darova, no rijetko tko ih stvarno želi prijaviti. A kada ih netko i prijavi kolege iz struke nisu previše sklone sankcioniranju.

Često pacijenti, u skladu s hrvatskim poimanjem zahvalnosti liječniku donose darove u vidu šunke, pršuta, vina i sl. Kao zahvalu za njihov trud ili uspješno provedenu operaciju. U formalnom smislu to nije mito, jer je uslijedio nakon izvršene radnje, no vrlo često članovi obitelji na taj se način zahvaljuju i preventivno.

Poražavajuće zvuči činjenica da nakon razgovora s tri ugledna liječnika oni ne vide ništa sporno u tome da liječnici takve darove primaju unaprijed. To za njih, na žalost, nije mito.

Istražujući primjere korupcije najčešći iznosi koji se, neslužbeno, spominju pri davanju liječnicima za protekciju pri operativnih zahvatima kreću se od tisuću do pet tisuća eura.

Pandemija Covida-19 razotkrila je dodatne pukotine u sustavu i USKOK i policija uhitili su desetak osoba, uključivši i nekoliko liječnika i medicinskih sestara koji su izdavali lažne Covid potvrde za iznose od 100 do 500 eura prema kojima su pacijenti bili cijepljeni, a u stvari nisu.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta "Koliko stoji liječnik, koliko profesor ili policajac? Pošto političar ili sudac?" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije kroz program poticanja novinarske izvrsnosti.