KONTROVERZNI KOLEGIJ NA FILOZOFSKOM Evo što u 'utvrdi ljevice' uče tri desetljeća nakon propasti socijalističkih sustava

Da se na Filozofskom fakultetu nekritički izučava marksistička filozofija sto godina nakon što je Oktobarska revolucija provedena i tri desetljeća nakon što su socijalistički sustavi neslavno propali, saznalo se na društvenim mrežama u raspravi o kvaliteti hrvatskih sveučilišta i znanosti.  Objavu je prenio Davor Huić, PR stručnjak i osnivač udruge poreznih obveznika Lipa, koji je napisao kako je znao da je stanje na tom fakultetu loše, ali ga je ovo ipak iznenadilo.

Na stranicama odsjeka za filozofiju piše kako je cilj kolegija uvođenje u problematiku Marxove misli i Lenjinove interpretacije Marxa, upoznavanje s temama Marxove filozofije i osnovnim problemima marksizma, ovladavanje osnovama filozofsko-političke misli V. Ilića Lenjina te sposobnost kritičkoga prosuđivanja o problemima kao što su: revolucija/reforma, diktatura proletarijata/predstavnička demokracija, imperijalizam/internacionalizam, pitanje odumiranja države, povijesti socijaldemokracije i komunističkog pokreta.

Izučavaju se Lenjin, Marx i Engels

Kolegij je naveden kao izborni na sveučilišnom preddiplomskom i sveučilišnom diplomskom studiju. Kao obvezna literatura predmeta navode se sva poznatija Lenjinova djela, među kritičkom popratnom literaturom navode se djela od svih poznatijih komunističkih mislilaca i udarnika poput Trockoga, Marxa, Engelsa i Gramscija, domaćih praksisovaca poput Gaje Petrovića i Predraga Vranickoga, ali i talijanskog filozofa Antonija Negrija. Negri je u prošlosti bio vezan s terorističkom organizacijom Crvene brigade, otmicama i ubojstvima koje je ova organizacija počinila, zbog toga je bio i osuđen na 30 godina zatvora.

Uzor mladim filozofima su filozofi praxis filozofije

Nositelj kontroverznog kolegija je dr.sc Luka Bogdanić, a sudjeluju dr.sc Ankica Čakardić, poznatija kao bivša suradnica HRT-ove emisije Peti dan, te asistent Mislav Žitko. Bogdanić se i u dosadašnjem radu često bavio filozofima praxis filozofije, koji su u bivšoj Jugoslaviji bili izuzetno utjecajni i poznati po kritici režima s izrazito lijevih pozicija. Praksisovce se često optuživalo za centralističke i etatističke stavove, opiranje ekonomskim reformama u Jugoslaviji, ali i po žestokim napadima svojih oponenata. Praksisovci su i poznati po kritikama nacionalizma, ali su neki od njih u Srbiji, početkom 90-ih, poput Mihajla Markovića i Ljube Tadića  koketirali s nacionalizmom i strankom Slobodana Miloševića. Bogdanić je u svom intervju jednom manjinskom tjedniku rekao kako su oni sebe smatrali komunistima, Jugoslavenima i internacionalistima.

Nema javnih reakcija studenata i profesora

Filozofski fakultet u Zagrebu se često u dijelu javnosti percipira kao "utvrda ljevice", čak i radikalne ljevice. Na Filozofskom fakultetu često su organizirani plenumi, kao i prosvjedi protiv predviđene suradnje s Katoličko bogoslovnim fakultetom zbog navodnog pokušaja klerikalizacije tog fakulteta, no javnih reakcija na ovaj kolegij za sada nije bilo među studentima i profesorima tog fakulteta, kao ni i u medijima, koji bi ovakvo što gotovo sigurno žestoko osudili da je riječ o drugom dijelom političkog spektra.