Komunikologinja upozorava na etičke propuste kod slučaja s Markova trga: 'Posljedice su velike'

Za početak je prokomentirala način na koji se izvještavalo o ovom tragičnom događaju. Istaknula je da način medijskog izvještavanja nije bio usklađen s Kodeksom časti hrvatskih novinara kao ni temeljnim etičkim načelima poštivanja čovjeka i njegova dostojanstva, časti i privatnosti osoba o kojima se izvještava. "To su temelji na kojima počiva ne samo medijska etika već i čitavo društvo i oko tih temelja ne postoji iznimka. Senzacionalistički pristup određenih medijskih objava kao i iznošenje detalja i privatnosti te čak i nagađanja određenih okolnosti izravno su zadirale u te temelje, narušile dostojanstvo pokojnika te bile neusklađene i s načelima koja vrlo jasno i izravno naglašavaju da se vijesti o ovakvim slučajevima trebaju svesti na najmanju moguću mjeru", naglasila je za portal Direktno.

"Poštivanje čovjeka imperativ je medijskog izvještavanja i kriteriji brzine, senzacionalističkog privlačenja pozornosti publike kao i profita u tom kontekstu nemaju mjesta. Svaki odgovoran i profesionalan medijski djelatnik pozvan je na profesionalnu procjenu pri izvještavanju o ovakvim slučajevima. Neke od prvih objava nakon nemilog događaja su pokazale upravo suprotno – kriteriji brzine i čitanosti dobili su, nažalost, prednost", rekla je komunikologinja koja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu predaje kolegije vezane uz medijsku etiku i medijsku pismenost", rekla nam je komunikologinja.

Poručila je da dostupnost informacija koju novinari dobiju od nekog izvora, bilo da je riječ o svjedocima ili obitelji, ne znači istovremeno da ih samo trebaju, bez procjene, proslijediti u medijski prostor. "U tom slučaju, čitava se novinarska profesija udaljava od svojih temeljnih načela i poziva te društvene odgovornosti. Čak i kada govorimo o izjavama, i one se trebaju provjeriti i profesionalno procijeniti ne gubeći iz središta djelovanja privatnost i dostojanstvo čovjeka. Medijska etika i njezina načela su univerzalna kada je riječ o ovakvim slučajevima. Vrlo su jasna i konkretna te isključuju svaki oblik površnog, senzacionalističkog ili banalizirajućeg pristupa", naglasila je doktorica informacijskih i komunikacijskih znanosti te poslijedoktorandica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta.

FOTO: Unsplash

'Odgovornost je i na publici'

Upitali smo je koji je problem kod izvještavanja o osjetljivim temama, poput ove te koje su posljedice ovakvog izvještavanja. "Najveći izazovi često su vezani uz spomenutu profesionalnu procjenu – ukoliko su neke informacije dostupne znači li to da trebaju biti objavljene u cijelosti? I ako se neke od njih ne objave, hoće li postojati gubici, na bilo kojoj razini. Koliko god opstanak medija ovisi o nizu čimbenika povezanih s vlasničkim i financijskim strukturama, novinarstvo kao poziv puno je šire od tih okvira. U središtu ima čovjeka, društvenu odgovornost i odgovornost prema javnosti i novinarskom pozivu. Profesionalna procjena je jedan od kriterija prema kojem možemo razlikovati profesionalne medijske djelatnike od onih koji to nisu", upozorila je dr. sc. Osmančević.

Istovremeno procijeniti razinu osobne i društvene odgovornosti, služiti javnosti i poštivati nečiju privatnost i dostojanstvo nije jednostavno, ali kaže da je nužno, ponekada i presudno za očuvanje novinarskog integriteta i posljedično povjerenja koje im različite medijske publike daju. "Dakako, od velike je važnosti i urednička odgovornost kao i poznavanje medijske etike kao temelja ovog poziva. Sve suprotno od toga vodi do niza posljedica koje rezultiraju brojnim društvenim polarizacijama. Bilo da je riječ o stigmatiziranju i etiketiranju, marginalizaciji, senzacionalizmu, nagađanjima ili narušavanju privatnosti, publike gube povjerenje, čovjek postaje jedna u nizu vijesti i na široj društvenoj razini dolazi do nazadovanja", poručila je za portal Direktno.

"I na manjim razinama, posljedice su jednako razorne, osobito za članove obitelji i bliske osobe na bilo koji način povezane s događajem. Kada tome pridodamo obilježja digitalnog vremena i moći vizualne komunikacije te vremena u kojem informiranje ponekad smatramo kada pročitamo tek nekoliko naslova i pogledamo fotografiju ili video bez dubljeg razumijevanja, odgovornost je još veća. Naglasila bih da ona ipak nije jednostrana, iako je naglasak u ovom konkretnom slučaju stavljen na medijsko izvještavanje. Odgovornost je i na publici odnosno svakome tko je na bilo koji način bio izložen medijskim objavama. Ukoliko je već do propusta došlo, što svakako uvelike ostavlja dugoročni trag na društvo i na medijske djelatnike, o njima se treba govoriti", kazala je.

FOTO: Unsplash

'Vijesti o tragičnim događajima treba svesti na najmanju moguću mjeru'

Nastavno na prethodno navedeno, istaknula je da se tu također radi o preuzimanju odgovornosti i brige te svjesnosti o učinjenome. To ne znači, nastavlja dalje, da će se vrijeme vratiti ili nanesena šteta popraviti ili opravdati, već odražava ozbiljnost i profesionalnost te prihvaćanje da je do propusta došlo i da će se daljnji napori ulagati kako se oni ne bi ponavljali. No, kako bi se o ovakvim osjetljivim temama trebalo izvještavati? "Ovakve teme zahtijevaju osobitu pažnju, obazrivost i profesionalnost. Jasne i konkretne smjernice o izvještavanju dostupne su svim medijskim djelatnicima i javnosti", naglasila je.

Spomenula je da vijesti o tragičnim događajima, poput ovoga, treba svesti na najmanju moguću mjeru, što ne isključuje njihovu važnost već je odraz poštivanja ljudskoga dostojanstva i života. "Takve vijesti trebaju naglasak staviti na društvenu temu i potaknuti publiku na takav oblik razmišljanja, bez detaljiziranja i nagađanja o jednom, izdvojenom slučaju. Također, takvi oblici izvještavanja podrazumijevaju i informacije o prevenciji određenih događaja, službama i osobama od povjerenja te svakom obliku pomoći ukoliko se netko nađe u sličnim okolnostima ili mu ta tematika bude bliska. U tome leži dio medijske odgovornosti prema javnosti", upozorila je.

Vukušić kaže da živimo u agresivnom društvu: Jedan političar za njega u tome prednjači

"Ovakve teme su važne za čitavo društvo, zaslužuju medijski prostor i ispunjavaju temeljne uloge medija informiranja i obrazovanja te podizanja svjesnosti. Medijska izvještavanja o temama koje su izazov novinarima, koje su teže za razumjeti javnosti i koje su općenito složene, vrlo su često i presudne za daljnje medijsko djelovanje. Od kvalitete do pada povjerenja u medije ponekad je vrlo tanka granica, a ta granica je medijska etika. Stoga ne treba zanemariti moć medija, ali istovremeno niti moć medijskih publika. Saveznik u oba slučaja jest stalno obrazovanje i usavršavanje kao sastavni dio odgovornosti u 21. stoljeću", zaključila je.